Thursday 1 November 2012

PARTE II : Deskonfia Mafia Halimar Presu MinaTenke Prepara Subsidiu Mina


Tempo Semanal -Dili, 31/10/2012

TIMOR-Leste kategoria nasaun ne’ebé mak riku ho mina. Maibe, ninia povu kontinua halerik ho presu mina ne’ebé sae makas iha rai laran. Poir liu tan komunidade sira hadau malu mina, maski ninia nasaun rasik iha mina.

Situasaun ne’ebé akontese iha semana rua liu ba, bainhira stok mina (bensin) iha estasaun mina nian hotu derepente. Ne’e duni, halo mós estasaun balun tenke taka durante loron tolu ou hat nia laran, tanba la iha mina para atu fornese ba konsumidores sira. Problema ne’e afeita mós ba presu mina iha rai laran. Tanba, problema mina menus foin lalais ne’e halo presu mina mós sae derepente, liu-liu presu ba gazolina (bensin).

Maski nune’e, Diretor kompanha Caimaleloqui unipesoal Lda, Rui Castro hateten, Timor Leste la’os krize mina. Maibe, Governu no kompaina mak la iha onestidade hodi implementa politika kona ba jestaun mina nian. Tan ne’e, iha oportunidade ba ema ne’ebe la iha responsabilidade atu halimar mafia ba presu mina.

“Partamina mak sai hanesan fornesedor ba prenium no petromax. Ne’e duni, se iha mafia balun mak halimar ho presu mina, entaun sira mak halimar, la’os SPBU. Tanba, SPBU simu mina husi partamina hafoin mak fa’an. Ne’e duni, tenke husu ba sira, tanba sira mak suplay mina.” dehan Rui.

Komenta kona ba problema ne’e, motorista Fernando D. Ximenes komunidade husi Komoro dehan, nia sente triste ho situasaun ida ne’e tanba Timor-Leste rasik iha mina. Maibe, tansá ninia povu tenke hadau malu mina no tenke halerik ba presu mina no husu ba orgaun ne’ebé kompotente atu kria Lei ida hodi bele kontrola presu mina iha rai laran.

 “ ha’u hanoin katak, governu presiza halo Lei ida hodi kontrola presu mina, se lae ema balun bele aproveita kualker situasaun hodi hasai folin mina konforme sira nia hakarak” Ximenes fó hanoin.

Hataan ba kestaun ne’e, Presidente Komiaun D Asuntu Ekonomia Desenvolvimentu, Deputada Jacinta Abu Cau Pereira hateten, presu mina ne’ebé kontinua sae tanba Timor-Leste adopta sistema merkadu livre.

Maski nune’e, Deputada husi bankada Partidu Demokratiku suzere ba governu liu-liu orgaun ne’ebé relevante tenke halo intervensaun ba importasaun mina ne’ebé menus no preiza halo kontrolu ba presu mina.

 “Ami mós rekomenda ona ba Governu atu kontrola Pertamina ne’ebé importasaun mina mai Timor-Leste no ita persiza hatene motivu saida mak halo mina derepente menus kuaze semana rua nia laran.” deklara Deputada PD ne’e.

Tuir nia, Governu presiza kria politika ida atu iha neutralizasaun ba Pertamina ne’ebe mak importa mina mai Timor-Leste. Tanba, dala ruma impkatu husi tasa ne’ebe as, entaun halo sira tenke hasae mós presu mina nian. “Ha’u hanoin Governu presiza hare asuntu ida ne’e, hodi nune labele fó impaktu ba komunidade sira.”

Nune’e mós, Deputadu bankada Fretilin, Joaquim do Santos haktuir ba Tempo Semanal katak, mina ne’ebé menus diskonfia iha ema balun hakarak hala’o manipulasaun ba presu mina nian. Ne’e duni, Governu persiza halo intervensaun ba asuntu ida ne’e.

Nia mós suzere ba Governu tenke hala’o negosiu foun ho Pertamina ne’ebé mak importa mina mai iha Timor-Leste. Tanba, presu mina kontinua sae no ita la iha lei ida atu regula presu mina nian. “ha’u hanoin Governu tenke halo subsidiu ba mina no guvernu tenke kria lei ida kona ba presu mina. Tanba, mina hirak ne’e importa husi nasaun Singapura,Indonesia no Australia.

No comments: