Wednesday 14 December 2011

KOMBATE KORUPSAUN IHA TIMOR LESTE


Tempo semanal, 14/12/2011
Opini husi Geraldo S.  Ximenes
Depois de bandera Nasoens Unidas hatun no bandera ruin no ran Timor Lorosa’e nian hasae iha Tasi tolu iha 20 de Maio de 2002, Timor Leste hamrik nudar nasaun foun ida iha mundo no hasoru desafius oioin inklui mos Korupsaun. Hahalok korupsaun ne’e viola diretus humanus, lei no ordem no karik fo fatin ba kazu crimi seluk atu akontese iha nasaun nee nia  laran (Konvensaun Nasoens Unidas Contra Korupsaun). Maibe, iha kazu korupsaun lideransa nasaun nian foti ona faze importante sira  nebe preciza atu hamenus korupsaun iha nasaun ne’e husi primeru governo constitutional nomos governo actual ho komitmentu hanesan atu halakon hahalok ida ne’e. No iha hakerek badak ida ne’e author hakarak hatete katak Lideransa iha duni komitmentu makas, maibe sei iha desafius barak mak sei impede ou minimiza processu kombate korrupsaun ne’e iha nasaun doben Timor Lorosae.
Hahu iha 2002 bainhira primeru Governo Constitutional (FRETILIN) halao fundasaun desenvolvimento fundamental ba seitor hotu iha Timor Leste, hanesan saude, edukasaun, infrasturtura, agrikultura  no seluk tan, korupsaun mos nudar seitor importante ida ne’e be atu hakotu iha momento neba. Hodi Ida ne’e sira forma Provedoria Diretus Humanus no Justisa ou PDHJ iha 2005 atu investiga  governantes no pesoal nebe hariku a’an husi poder  publiku ou governasaun ninian no atu  hatoo relatoriu ba iha Minsteru publiku ou procurador geral.  Tamba PDHJ laiha poder atu julga no hatama ema nebe halo korupsaun ba tribunal ou prizaun (Silva, 2011 no USAID Assemento ba Korrupsaun iha Timor Leste, 2009).
Bainhira stabiliza tiha iha 2005, PDHJ hatama ona kazu korupsaun barak ba iha prokurador geral hodi foti aksaun (actions) no julga tamba konsituisaun limita orgaun nee hodi halo prosekusaun ba korupsaun (Konstituisaun Timor Lorosae). No entre kazu sira ne’e ida mak allegasaun hasoru Jose Luis Guterres, ne’ebe katak  fo servisu ba nia ferik oan la liu husi rekrutamento normal no la rasional, maibe selu ho salariu nebe a’as hodi servisu iha Embaisada Timor nian iha Nasoens Unidas, no lori ona ba tribunal iha 2011 maibe resultado katak laiha evidensia nebe forte atu hatete katak nia halo korupsaun maibe nia inocente ( Bulletin lei no Justisa Timor Leste,, 5 de Marco, 2011).
Depois, iha 2007 bainhira Governo foun Alianca Maioria Parlamentar  (AMP) nebe lidera husi figura bo’ot Kayrala Xanana Gusmao, iha media hatete korupsaun a’as tebes ona iha ninia governasaun. No ho tensaun ou presaun husi media ne’e Parlamento Nasional responde hodi halo lei no forma Komisaun Anti Korupsaun iha 2009  nebe sai nudar orgaun permanente ida servisu  sobre kona ba kombate korupsaun no violasaun direitus humanus iha nasaun nee (USAID, assesmento ba korupsaun iha Timor Leste, 2009). Iha KAK nia existensia KAK hetan dunik ona membros governo balun iha posisaun a’as halo korrupsaun, no individu ida mak Minstra da Financas, Emilia Pires (AFD, 6 de Setembro, 2011, no ida seluk mak Ministra da Justica, Lucia Lobato nebe allega katak halo  korrupsaun kona ba distribuisaun farda prizaun Becora ninian (AFD, 6 de Setembro, 2011), maibe seidauk julga iha tribunal katak los dunik ga lae.
Iha fatin seluk, relasaun familiar no vida social nudar obstaklu importante (major obstacle) nebe minimiza lei no insituisaun sira atu funsaun ho diak. Hanesan ita hotu hatene Familia Timor relasaun ba malu makas los no iha klasse minoria deit mak lidera rai ne’e no kaer rekursu rai ne’e nian. Maluk ou familia iha Governo, primus no irmaos no kaben hari emprezariu hodi halao desenvolvimento, no kaer seitor privado.  Ida ne’e hatun posibilidade ba dalan transaprensia maibe loke dalan luan ba korupsaun, kolusaun no nepotismo no hasae desegualidade. Ho desafius importante ne’e sei afeta mos planu decentralizasaun ou municipiu nebe atu implementa iha tempo badak. Tamba relasaun familia existe makas liu tan iha distritus ou regional kompara ho iha nasional ou Dili laran.
Lingua mos sai nudar obstaklu bo’ot ida nebe minimiza povu no instituisaun sira atu kompriende lolos dalan atu kombate korupsaun ne’e oin sa no pratika ida nebe los mak kontra dalan transparensia nian.  Tamba dokumentus official hotu no lei iha publikasaun la uza lingua Tetum maibe uza lingua Portugues nebe maioria povu Timor no intelektual balun labele koalia no labele kompriende (USAID, Assemento ba Korupsaun iha Timor Leste, 2009, Pagina 30). Ida ne’e fo vantagen boot ba governantes no suspeito sira atu manobra lei hodi hetan imunidade tamba sira deit mak bele kompriende Portugues ne’e lolos no atu interpreta lei nebe hakerek ona iha konstituisaun RDTL tuir sira nia hakarak.
Faktor ida seluk mak problema protesaun ba pessoal ida nebe atu hu arpitu (Whistle-blower person). To’o ohin loron nasaun seidauk iha lei nebe bele fo protesaun ba lideransa ou pessoal nebe sai nudar mentor ou aten brani hodi hatama korupsaun ba tribunal atu julga (USAID, Assesmento ba Korupsaun, iha Timor Leste, 2009, pagina 11). Liliu korupsaun iha nivel a’as individu ne’e preciza lei no materiais atu seguru nia tamba korupsaun nivel a’as hasoru ema nebe iha osan ou rekursu sira seluk nebe bele uza hodi hatun pessoal nebe sai nudar mentor ba ida nee. Iha factor ida seluk, nasaun seidauk iha mos lei atu protekta individual nebe hato’o keisa ba KAK no orgaun kompatenti banhira nota maluk balun halo korupsaun iha instituisaun governo nian. Ida ne’e halo ema tauk atu hato’o evidensia ba tribunal no ba procudrador geral atu prosekuta ou koruptor sira iha tribunal.
Limitasaun assesu ba inofrmasaun governo nian no qualidade media sai mos obstaklu ida nebe minimiza procesu kombate korupsaun nee. Governantes sira dala ruma intervensi media nia servisu no fo incentive ( fo buat ruma ba ema hodi labele hasai ba publiku buat nebe la diak)  ba media hodi nune’e labele fo sai informasaun kona ba korupsaun ba publiku (USAID, assesmento ba korupsaun iha Timor leste, 2009, pagina 13. Tamba ho limitasaun aksesu ba informasaun, kualidade media nebe dala ruma la supporta ho evidensia forte, informasaun allegasaun ba korupsaun iha Timor Leste nebe fo sai, sai fali hanesan rumoris baibain no hanesan resultado lideransa hodi poder dun katak profesionalismo iha media ne’e minimu ou laiha (USAID, Assesmento ba Korupsaun iha Timor Leste, pagina 13).
Husi hakerek badak ne’e hatudu ona katak nasaun Timor leste hakat faze los ona (On the right tract to fight corruption) tamba governasaun boot rua nebe ukun iha komitmentu hanesan atu hamenus korupsaun iha rai laran.   Mak hanesan PDHJ nebe hari antes iha primeru governo atu investiga deit kazu korupsaun passa ona ba KAK iha governo actual hodi servisu kontra korupsaun iha nasaun nee. Maibe, sei iha desafius nebe limita funsaun ne’e mak hanesan, relasaun familiar no vida social, no lingua portugues nebe limita povu no intelektual sira atu kompriende, laiha protesaun ba individu nebe iha posisaun atu kombate korupsaun no fo informasaun.  No ikus liu mak intervesaun lideransa ba media nia servisu no mos minimu qualidade iha media nia laran baihira halo reportagem ba povu. Hodi ida ne’e ita hatene katak planu ne’ebe diak preciza systema controla ne’be forte no mekanismo ne’ebe sustentavel atu hapara ema husi korupsaun.
...........................................Obrigado Wain…………………………………………………………
Husi: Geraldo S.  Ximenes; email gesarxim@yahoo.com  

2 comments:

vicky said...

Atu kombate korupsaun persija komitmentu atu servi ho profesionalismu no kapasidade nebe mak iha, tanba korupsaun fo inpaktu ba povu no nasaun iha prosesu dezemvolvimentu, ba sira nebe ukun uja oportunidade atu dezemvolve povu no nasaun hodi tau as liu interese komun laos uja oportunidade atu hariku aan

vicky said...

Atu kombate korupsaun persija komitmentu atu servi ho profesionalismu no kapasidade nebe mak iha, tanba korupsaun fo inpaktu ba povu no nasaun iha prosesu dezemvolvimentu, ba sira nebe ukun uja oportunidade atu dezemvolve povu no nasaun hodi tau as liu interese komun laos uja oportunidade atu hariku aan