Sunday 30 October 2011

Orsamentu Jeral Estadu 2012 ha’belit liu tan Malisan Rekursu ba Timor-Leste


Husi La’o Hamutuk;
*Institutu Timor-Leste ba Monitorizasaun no Analiza Desenvolvimentu

Dadauk ne’e, Governu aprezenta proposta Orsamentu Jeral Estadu 2012 ba Parlamentu Nasional atu aprova hodi gasta durante tinan eleisaun oin mai. Husi ne’e, Governu propoin atu gasta biliaun $1.76 durante 2012, ka aumenta 35% kompara ho 2011. Husi biliaun $1.76 ne’e, biliaun $1.59 sei mai husi Fundu Petroleu. La’o Hamutuk hare katak proposta orsamentu estadu ne’e bele aumenta pobreza ba Timor-Leste iha futuru. Nune’e, iha artigu ne’e, ami sei diskute asuntu sira iha relasaun ho problea sosio-ekonomiku ne’e.
Juvinal Inasio husi Lao Hamutuk hasai
foto ho ninia letratu Saudozu Konis Santana
Timor-Leste no “Malisan Rekursu”

Malisan Rekursu nudar fenomena ida ne’ebe dala barak akontese ba nasaun sira ne’ebe nia ekonomia depende deit ba eksportasaun rekursu naun-renovaveis, hanesan mina-rai, gas, diamanta, osan mean no seluk tan. Kauza  boot husi Malisan ne’e mak, bainhira nasaun sira ne’e labele uza nia riku-soin sira ne’e ba nia povo nia diak, maibe kria fali problema sosial, ekonomia, politika no seluk tan, hanesan pobreza aumenta, korupsaun, funu, ditadura, inflasaun no seluk tan. Nune’e mos, reseitas husi rekursu naun-renovaveis sira ne’e la serteza, tun sae, no rekursu ne’e uza dala ida deit.
Ba kazu Timor-Leste, alokasaun Orsamental Estadu tin-tinan desde 2008 to ohin depende maka’as ba reseitas petroleu, no husik tiha seitor importante sira, hanesan agrikultura, turismu, no negosiu kiik, edukasaun no saude, hodi justifika katak Malisan Rekursu ne’e eziste ona.  Iha Maiu 2011, baihira  UNDP lansa sira nia Relatóriu Dezenvolvimentu Umanu Nasional , La’o Hamutuk hakerek “Malisan rekursu iha ne’e tiha ona, hatudu nia-an iha sintoma oi-oin, inklui inflasaun (Moras Holanda), depende maka’as ba importasaun, haluha tiha seitor naun-petróleu no fontes rendimentu seluk, iha gastus públiku ne’ebé la efektivu, rumoris kredivel kona ba korupsaun no falha atu halo planu ba tempu naruk.”
Malisan ne’e laos husi Maromak ka forsa supranatural ruma, maibe nudar konsekuensia husi politika ne’ebe hanoin fasil ba situasaun politika no ekonomia rai laran.  Problema sira ne’e bele resolve deit bainhira ho planu ba tempu naruk, iha mekanismu kontrolu no fiskalizasaun ne’ebé di’ak, no halo analiza ne’ebé prudente liu ho determinasaun ne’ebe kuidadu, ho perspetiva no koñesimentu atu tau liu interese jerasaun ohin loron no futuru duke interese politika tempu badak.
Infelizmente, proposta orsamentu estadu 2012 seidauk rekonhese dezafiu sira ne’e, no ami fiar katak ida ne’e sei aumenta tan Malisan Rekursu, belit tiha ba ita nia sosiedade ho maka’as no luan ne’ebé halo malisan ne’e susar liu tan atu halakon.
Inflasaun “Moras Holanda” sintoma husi Malisan Rekursu

Konsekuensia boot husi malisan rekursu mak inflasaun. Tuir relatoriu Diresaun Nasional Estatistika RDTL nian iha Agustu 2011 kona-ba  Consumer Price Index ba iha Rejiaun Dili fo sai katak inflasaun annual  agora iha 13.1%. Governu hateten katak inflasaun sira ne’e akontese basa influensia husi fatores eksternal, hanesan presu sasan iha merkadu internasional no folin dolar Estadus Unidus nian mak tun, maibe ne’e nudar parte balun deit. 
Elementu prinsipal husi inflasaun sira ne’e mak ita nia politika fiskal no produtividade domestiku ne’ebé fraku. Ita nia ekonomia lokal seidauk iha kapasidade hodi absorve alokasaun orsamentu estadu ne’ebe boot tin-tinan, no osan sira ne’ebe mai husi ONU no doadores,  basa sirkulasaun osan boot liu fali ita nia produtividade ekonomia lokal, nune’e mayor parte husi  Orsamentu Estadu tin-tinan ne’e tenke gasta ba importasaun sasan husi rai-liur, nune’e hodi dudu presu sasan ba nesesidade baziku iha rai laran sai karun liu tan. Iha tinan kotuk deit balansiu komersiu Timor-Leste nian hatudu katak ita gasta osan barak liu ba importasaun sasan husi rai-liur duke hetan osan husi eksportasaun. Diresaun Nasional Estatistika fo sai katak iha 2010, ita gasta tokon $289 ba importasaun no hetan deit tokon $17 husi eksportasaun, mayor parte osan sira ne’e mai husi fan kafe.
Ami hare katak, Orsamentu 2012 la kria medida efektivu atu aumenta produtividade domestiku, maibé sei aumenta osan nia sirkulasaun iha merkadu, hodi aumenta tan inflasaun, iha deit 1% husi orsamentu estadu ne’e mak gasta ba seitor agrikultura, ne’ebe mayoria povo sira ne’e moris ba. Povo kiak sira sei sofre liu, liu-liu sira ne’ebe mak moris ho rendimentu ki’ik liu ka laiha servisu permanente, tamba labele sosa sasan nesesidade baziku ba sira nia familia. Inflasaun hamenus kapasidade povo kiak sira atu sosa, nune’e sei aumenta, haluan no halo kle’an tan pobreza iha Timór-Leste. Risku seluk husi inflasaun ne’ebe as mak sei la fo korajem ba ema atu investe iha Timór-Leste, tamba kustu ba traballadores sira mos sei aumenta.
2012 kontinua haluha realidade, gasta nafatin la sustentavel.

Ita nia rekursu petroleu ne’e limitadu teb-tebes kompara ho nasaun sira seluk hanesan Indonezia, Brunei, Australia ka nasaun sira iha Mediu-Oriente. Ita nia kampu minarai, Bayu-Undan, ne’ebe durante tinan hirak ne’e finansia ita nia aktividade estadu no ekonomia rai-laran, sei maran iha 2024, Kampu Kitan ne’ebe foin fo produsaun iha fulan balu liu ba sei maran iha tinan ne’en oin mai. Rezerva husi kampu Kitan ne’e, maizumenus 1% kompara ho Bayu Undan no karik Greater Sunrise ne’e dezenvolve, kampu ne’e sei maran tiha molok 2051, Kampu Kitan no Greater Sunrise sei fo rendimentu menus kompara ho total rendimentu Bayu-Undan.
Tamba ne’e, Lei Fundu Petroleu antisipa hodi tau provizaun katak, labele foti osan liu rendimentu sustentavel bainhira Governu la fo esplikasaun deitalhadu kona-ba nia razaun hodi ba interese tempu naruk Timor-Leste nian, ho objetivu katak rendimentu petroleu ne’e bele benefisia jerasaun ohin loron no jerasaun futuru.
Maibe infelizmente, desde tinan 2008, Governu harahun tiha regras sira ne’e hanesan la vale tiha, hodi gasta osan barak husi riku-soin petroleu tin-tinan liu nivel sustentavel. Tinan 2012, nivel Rendimentu Sustentavel Estimativa (RSE) 3% husi Fundu Petroleu ne’ebe Governu estimatiza iha tokon $665. Maibe, orsamentu estadu ba tinan eleisaun ne’e kontinua atu gasta la tuir nivel rendimentu ne’e, hodi foti  7.2% (biliaun $1.59) husi Fundu Petroleu atu kompleta Orsamentu Estadu ba biliaun $1.76.  
Buat interesante seluk ne’ebe publiku no politika husi rai ida ne’e atu tau iha nia konsiderasaun mak, proposta orsamentu 2012 ne’e ilustra hela perigu ne’ebe sei akontese iha tinan balu oin mai. Ministériu Finansa halo hela projeksaun atu foti osan barak tan liu nivel rendimentu sustentavel husi Fundu Petróleu iha 2013 (7.3%) no 2014 (7.7%).
Durante 2014, Governu planeia atu foti tokon $180 liu fali osan husi rendimentu petróleu ne’ebé atu rai iha Fundu, karik ida ne’e mak la’o duni, bele marka ba pasu primeiru ba rohan husi fantasia petróleu Timór-Leste.
Ezemplu projetu bo-boot ne’ebe sei hadalan tan Malisan Rekursu

Ami hare planu ba projetu bo-boot sira iha tinan 2012 nudar sintoma husi nasaun sira ne’ebe mai husi politika atu gasta deit osan, duke halo investimentu ida ne’ebe ekonomiku atu benefisia povo. Iha artigu ida ne’e, ami la hakerek ho deitalladu kona-ba kada projetu ne’e, maibe ami sei fo imajem kona-ba iha ka lae benefisiu husi gastus sira ne’e? Hanesan tuir mai:
·       Projetu eletrisidade Oleo Pezadu

Tinan 2012, Governu hakarak atu gasta tokon $282 ba projetu eletrisidade oleo pezadu ne’ebe durante tinan hirak kotuk ne’e sai prioridade estadu. To’o ohin loron, tuir Portal Transparensia, tokon $443 mak Governu gasta tiha ba projetu ne’e, ne’ebe iha inisiu nia kustu iha deit tokon $390 deit. Karik sira gasta hotu alokasaun ba 2011, iha fin de tinan 2011 provavelmente sei gasta tokon $558. Total kustu tomak ba projeitu sei ba tokon $950 ka liu. Ami dúvida katak gastus boot ba projetu sira ne’e bele dada retornu ba estadu iha futuru, ami fiar katak kustu manutensaun, kombustivel inklui inflasaun iha futuru sei halo estadu atu gasta osan barak tan. Maske konsumidores barak mak sei bele selu, maibe osan sira ne’e la natoo atu fo fila gastus estadu nian ba kustu konstrusaun, inklui kustu operasaun nian.
Projetu Infraestrutura Petroleu Tasi Mane
Orsamentu Estadu 2012 sei aloka tokon $163 ba projetu infraestrutura petróleu kosta sul Tasi Mane, mayor parte husi alokasaun iha tinan ne’e, tokon $100, atu konstrui Supply Base iha Suai ba operasaun petróleu iha tasi laran, ne’ebé nia total kustu projetu iha orsamentu tokon $329 entre 2011 no 2014.
Maibe, ami nafatin dúvida ba retornu potensial husi “investimentu” ida ne’e, ne’ebe dala ruma sei laiha operasaun iha tasi laran atu fo fornesimentu husi Supply Base ne’e. Tamba Bayu-Undan sei fornese husi Australia to’o maran iha 2024, no Kitan-kampu ki’ik ne’ebé foin hahu produsaun-ne’ebé sei maran iha 2016. Dadauk ne’e, laiha kompañia petróleu ida mak planeia atu halo perfurasaun tan ba posu sira besik Tasi Timór besik Timor-Leste, maske konkursu iha tinan oin bele estimula interese foun. Nune’e, presiza iha analiza ba kustu no benefisiu ba prjetu ne’e molok aloka osan hodi nune’e gastus sira ne’e labele saugate deit, hodi fo retornu iha futuru.
·       Projetu Auto-Estrada Beacu-Suai
·        
iha fin de 2010, Governu aloka tokon ida ba kompania Indonezia, PT. Virama Karya atu halo estudu ba dezenhu projetu auto-estrada husi Suai ba Beacu. Ba tinan 2012 Governu aloka tokon $45 ba projetu ne’e. Tuir PT. Virama Karya, kustu total projetu ne’e iha biliaun $1.39, ho tokon $9.2/Km.
Proposta orsamentu 2012 envisiona deit maizumenus metade husi total kustu ne’e. Ami duvida katak projetu auto-estrada ida ne’e sei fo retornu .  Basa, ohin loron, kareta sira ne’ebe la’o iha rute ida ne’e menus kareta 100 kada loron ida.
·       La’o Hamutuk halo asumsaun ne’ebé optimistiku, katak maizumenus iha kareta 1,000 mak halai iha estrada ne’e kada loron. Entaun, kada kareta ida ne’ebe la’o durante auto-estrada ne’e tomak (iha “dua ruas”), sei hetan benefisiu husi subsidiu estadu $156. Ka karik ruas ida deit mak hari’i, Timór-Leste sei subsidia $91 ba kada kareta ida ne’ebé la’o ba estada ne’e tomak. Nune’e ita bele konsidera katak projetu ne’e sei benefisia deit ema riku sira ne’ebe mayoria iha kareta, ajensia estadu no kompania sira.Kompanha Investimentu Timor-Leste (CITL)
Orsamentu 2012 sei aloka tokon $200 nudar osan fini ba Kompañia Investimentu Timór-Leste (CITL)  ne’ebé foin estabelese iha fulan kotuk ho Dekretu-Lei 41/2011. Montante ne’e liu total alokasaun osan ba edukasaun, saúde, no ba Polisiatu haforsa lei no ordem. Governu hateten katak CITL sei “promove oportunidade investimentu dezenvolvimentu no kresimentu riku-soin nasional, lidera projeitu estratejiku importante ho impaktu komersial ne’ebé signifikante.  Governu ekspeta katak CITL ne’e hanesan ho Temasek Holding husi Singapura, Kompanha Investimentu domestiku ne’ebé nia nain husi governu, CITL sei tarjeita aliña seitor investimentu ho nesesidade no retornu no investimentu bazeia ho baze komersial ida ne’ebé maka’as atu aseleira dezenvolvimentu.

Tuir Orsamentu 2012, CITL iha planu atu halo kabela internet iha tasi okos hosi nasaun seluk hodi bele halo Timór-Leste bele “lidera mundial iha asesu internet”, hari uma andar as ba edifisiu, laos apartementu ba komunidade atu hela, hari’i sentru kompras ho kualidade as hodi bele oferese “presu ba kustu ki’ik liu iha rejiaun,” atu atrai turista hosi rai-liur atu sosa sasan iha ne’e.
Ami duvida ho planu CITL ida ne’e, basa la relevante ba Timor-Leste atu sai lider mundial ba asesu internet, hari uma andar sei benefisia deit kompania bo-boot sira, sei kua tiha merkadu komersial real estate, hodi fo subsidiu ba kompañia rai-liur no entidade governu, iha parte seluk hamenus tiha atu atrai  investimentu real estate husi seitor privadu, no planu atu fan sasan ho presu baratu liu iha rejiaun ida ne’e, sei lori Timor-Leste atu lakon tan osan, no fo lukru boot ba ema ka kompania ne’ebe simu ka jere ‘investimentu” ne’e. Oinsa ita bele importa sasan ho presu karun depois fan ho presu baratu hanesan investimentu? Aleinde ne’e, ami konsidera katak projeitu sira hanesan ne’e hatun tiha dezenvolvimentu seitor privadu. Ne’e sintoma husi Malisan Rekursu no bele hamosu korupsaun, kolusaun no nepotismu hanesan iha temou Suharto iha Indonezia.
Projeitu sira hanesan ne’e hatun tiha dezenvolvimentu seitor privadu. Maske investimentu públiku ne’e esensial ba nasaun sira hanesan Timór-Leste, Governu tenke finansia liu ho urjente ba seitorimportante sira ne’ebé benefisia ita nia povo barak, hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, ekoturismu, be’e no saneamentu. Aumenta tan, projetu CITL la refleta nesesidade husi mayoria Timóroan ne’ebé luta atu tau hahan ida iha meja leten. Estudantes sira presiza kadeira, livru, biblioteka no mestre sira molok sira bele hetan vantajem optiku internet nian, no povo presiza hahan saudavel no be’e mos molok sira bele kompras iha mall luxu.

Deve sei halo Malisan Rekursu ne’e belit liu ba ita nia ekonomia

Orsamentu 2012 husu Parlamentu atu aprova gastus tokon $33 ne’ebé impresta husi rai-liur, ba drainaje no saneamentu iha Dili, no ba estrada entre Dili, Liquica, Ermera, Manatuto, Natarbora no Baucau. Ne’e ba primeira-vez iha Timor-Leste nia istoria atu halo imprestimu. No iha planu atu halo imprestimus tan liu tokon $475 iha tinan 2012 to’o 2016.
Maske iha planu ba deve, livru orsamentu 2012 la fo informasaun sufisiente kona-ba imprestimus ne’e. Governu hanoin atu deve tamba funan kiik, maibe deve la’os deit kona-ba gastus, maibé kona-ba atu selu fila fali tusan. Maske ho “funan ki’ik” maibe presiza atu selu fila fali osan inan.
Molok halo deve, ita presiza aprende esperiensia nasaun barak ne’ebe mak ikus mai monu ba malisan rekursu, bainhira uza sira nia rikeza nudar garantia ba imprestimus, no uza osan imprestimus ne’e ho ladiak, dalaruma halo imprestimus ida ne’ebe boot teb-tebes maske sira laiha razaun atu halo imprestimus. Nasaun sira ne’ebe iha esperiensia at husi imprestmus mak hanesan Indonezia, Nigeria, Bolivia, Arjentina, Filipina no nasaun sira seluk tan.
Ita tenke konsiente katak, kreditor sira hatene ona petróleu no gas mak úniku Timór-Leste nia riku-soin ne’ebé bele fasil atu konverte ba osan, no ida ne’e mak halo ita hodi merese halo kreditu tuir sira nia hare. Maibe, bainhira iha tinan 10 oin-mai, no Bayu-Undan besik atu maran, ita nia jerasaun futuru sei luta atu selu fali funan no prinsipal deve husi rendimentu domestiku ne’ebé la serteja, iha klima ekonomia internasional ne’ebé la bele halo prediksaun. Iha faze ne’e, ita labele espekta katak rendimentu naun-petróleu sei bele selu tusan, tamba ne’e Timór-Leste tenke hanoin molok ita haksoit. Deve ohin loron sei hahusar ita atu fokit sai malisan rekursu ne’ebe belit tiha iha ita nia nasaun.
Konkluzaun
Nune’e ba lian ikus, karik ita investe ba iha seitor agrikultura no dezenvolvimentu umanu hanesan edukasaun no saude, no karik ita dezenvolve negosiu kiik sira inklui fabrika kiik ba prosesamentu agrikultura nune’e banhira Bayu Undan maran tiha iha tinan sanulu oin mai, buat sira ne’e bele suporta ita nia ekonomia estadu no povo. Maibe karik ita la hahuu ohin loron, no nafatin tuir politika ne’ebe hatuur iha proposta orsamentu estadu 2012 ne’e, ita nia oan sira sei hasoru difikuldade iha futuru. Make ne’e deit. Obrigado barak.
*Karik hakarak atu hatene liu informasaun sira ne’e, bele vizita www.laohamutuk.org, ka kontaktu juvinal@laohamutuk.org, +670 332-1040.

No comments: