Monday 23 May 2011

SEJD HAKAT NENEIK MAIS BEBEIK




SEJD Miguel Manetelo Bainhira dada lia ho Jornalista Tempo Semanal iha ninia Serbisu fatin eis Sional Dili. Foto Richo Silva

NENEIK mais bebeik. Liafuan ne’e nu’udar slogan iha Instituisaun Estadu ne’ebe foin dezenvolve. Hanesan mos, iha Sekertariu Estadu Juventude Desportu (SEJD), ne’ebe xefia husi Ing. Miguel Manetelo.
Atu kompleta indepedensia Timor-Leste ba dala sia (9), SEJD hahu loke liras iha Distritu 13 hodi hala’o atividade juventude desportu. Ezemplu ida mak loke Sentru Treinamentu Fute bola Juvinil iha Distritu Lautem, Bobonaro, Dili no Aileu.
La’os de’it ida ne’e, iha parte fisiku, SEJD mos komesa rehabilita Ginasiu iha Distritu. Hari Sentru Juventude, hari kampu fute bola, basket bola, Volly bola no mos reabilitasaun estadiun municipal Dili.
Hafoin simu tomada de pose iha 30 Augustu 2007. Tuir politika IV Konstituisaun, SEJD hala’o kedan ninia knar tuir programa ou politika ne’ebe iha. Maibe, SEJD rekoinese katak atividade hirak ne’e seidauk la’o 100%.
Tanba, altura ne’eba, Timor-Leste moris iha situasaun pos konflik, depois de krize 2006. Jovens iha bairo-bairo buka atu rezolve rasik problema liu husi atividade desportu.
Tinan 2007, SEJD iha programa barak. Maibe, preokupasaun boot ne’ebe presija halo iha altura ne’eba. Fo apoiu ba inisiativa joven iha bairo-bairo, Aldeia, Suku, Sub-Distritu no Distritu, liu-liu iha Kapital Dili hodi bele restabelese estabilidade iha rai laran.
“Maski jovens balu la sastesfas ho rekursu ne’ebe limitadu, tanba la konsege keresponden sira nia nesesidade hotu. Maibe, ita bele hateten atividade hirak ne’e la’o susesu” dehan Manetelu ba Tempo Semanal iha ninia hela serbisu fatin eis Sional Dili, Kinta-feira (12/5)
Tuir Konstituisaun da Republika katak, Timor-Leste (TL) presiza kria koperasaun di’ak ho nasaun ne’ebe koalia lian portuguesa. Ne’e duni, iha Rio de Janeiru (Brazil) ofisialmente TL sai membru ba Konfrensia Ministeriu Juventude Desportu.
“Ida ne’e hanesan progresu ne’ebe ita halo atu dezenvolve desportu iha rai laran no iha nivel internasional” dehan eis Presidente Conselu Nasioanl Juventude Timor-Leste ne’e (CNJTL).
Politika Nasional Juventude ne’ebe elabora desde Primeiru Governu Konstituisional, ne’ebe aprova husi Konselu Ministru iha tinan 2007, hanesan linia orientasaun ida ba programa hotu ne’ebe atu trasa ba parte juventude.
Iha 2007, ita konsege aprova mos Lei baze ba desportu. Lei ida ne’e bele fo dalan ba organizasaun desportiva sira, oinsa bele dezenvolve desportu rai laran iha futuru. Lei baze desportu ne’e koalia kona ba, oinsa relasaun Governu ho organizasaun deportivu sira.
Aliende ne’e, Governu konsege aprova mos Lei Artemarsiais iha tinan 2008. Maski to’o agora implementasaun Lei artemarsias seidauk 100%.
Asuntu hirak ne’e, hanesan kestaun legal ne’ebe Governu ida ne’e hala’o liu husi SEJD. La’os de’it ida ne’e, SEJD mos konsege hasai dekreitu 3 ou 4 ne’ebe aprova husi Konselu Ministru no promulga husi Presidente da Republika. Dekretu hirak ne’e relasiona ho atividade desportu nian.

Planu Estratejiku SEJD Tinan 20

Kuaze tinan 4 ona. Maibe, planu estrateziku ne’ebe SEJD elabora ba tinan 20 ninia implementasaun seidauk la’o di’ak, tanba seidauk implementa hotu mehi ne’ebe hanoin hela,  ne’e duni mehi ne’e bele tersendat-sendat, tanba ninia implementasaun sempre liga ba rekursu finanseiru.
“Ha’u komprende buat hotu, tanba prosesu konstrusaun estadu ho nasaun hotu-hotu ba hato’o ejijensia, maibe ho kbit ne’ebe iha, Governu sempre responde uluk buat ne’ebe uruzente ho nesesidade.
Ita tenke komprende katak, ita nia inan, aman sira presiza ahi, presija Estrada di’ak, presiza asesu ba edukasaun no saude. Tan ne’e, ho restarasaun indepedensia ba dala 9 ita bele komprende” esklarese Manetelu.
Ho alokasaun orsamentu ba area hirak ne’e, konserteza ita nia jovens barak sei ba eskola no ita nia povu barak sei asesu ba Estrada di’ak, Saude no eletresidade.

Rekursu Humanus

SEJD Miguel Manetelu rekoinese katak, rekursu humanus fator ida hodi hametin Instituisaun, tan ne’e tinan-tinan SEJD haruka ninia funsionariu ba halo estudu komprovativu iha rai liur, hanesan Moelbond Australia.
Hahu 2007 to’o 2008, ha’u hare katak apresija hametin instituisaun ida ne’e (SEJD). Tanba, atu fo serbisu di’ak ba jovens sira, presija iha rekursu humanus hodi nune’e bele fo pelayanan ne’ebe di’ak.
Tuir eis Presidente CNJTL hateten, problema ne’ebe sempre mosu ba ita Timor oan mak, dala ruma ba tuir kursu, maibe fila-fali mai ninia implementasaun ladun efitivu, tan ne’e ita kontinua hanoin, oinsa bele halo instituisaun sai forte hodi serbi jovens sira.

Infraestrutura

SEJD hahu halo ona kampu Volly Ball, Basket Ball iha Eskola Sekundaria, maibe tinan ne’e Governu hapara, tanba maluk emprezariu sira ne’ebe Governu fo fiar dala ruma la garantia kualidade projetu ne’ebe di’ak.
Iha fulan Outubru 2010 ita konsege realiza “interside especial olimpic”. Maibe, antes jogus hahu, Governu liu husi SEJD halo reabilitasaun sederhana ba Estadiun Munisipal Dili.
Aliende halo reabilitasaun ba Estadiun Nasional, daudaun ne’e SEJD aloka mos orsamentu ba reabilitasaun Ginasiu iha Distritu. Tan ne’e, Sesta-feira, 13 Maiu SEJD hahu inagura Ginasiu Distritu Maliana
Iha 2011 Timor-Leste mos hahu loke ona Cabang Centru Fute Boll Juvinil iha Lautem, Maliana no Dili. Governu liu husi SEJD mos esforsu hela atu loke eskola bola, ne’e duni hala’o hela aprosimasaun ho Real Madrid no espera katak, se prosesu negosiasaun la’o di’ak, entaun iha fulan Augustu tinan ida ne’e sei asina akordu.
Iha esperensia Fundasaun Real Madrid, bainhira atu loke eskola bola iha nasaun seluk, sempre iha koperasaun ho Fundasaun. Ne’e duni, Governu liu-liu SEJD iha hanoin ona atu dudu Fundasaun Xanana Gusmão hodi serbisu hamutuk ho Fundasaun Rela Madrid atu bele loke eskola bola iha Timor-Leste.
Koalia kona ba Eskola bola, tenke iha partisipasaun mos husi Ministeriu balu, liu-liu Ministeriu Edukasaun (ME).
Esforsu hirak ne’e ita halo, tanba hakarak atu muda joven sira nia mentalidade no karekteristiku. “atu muda joven sira nia mentalidade no karakteristu, dalan ida mak desportu. Tanba, kuandu ema didika ninia an ba desportu, konserteza ema ne’e sei sai di’ak, tanba displina no hakruk ba kualker desizaun ne’ebe sira nia direjente foti.”

Kapasitasaun ba Juventude

Kapasitasaun ba jovenrtude sai mos kestaun. Tan ne’e, hahu iha Governu interior nia ukun SEJD komesa halo sentru. Tuir loloos iha Sentru 5, maibe tanba situasaun krize entaun sentru iha Distritu Baucau kansela.
Agora ita iha sentru 4. Maibe, sentru hirak ne’e to’o ohin loron mamuk hela, ne’e duni ema barak kritika. Tanba, funsionariu sira iha Distritu la utiliza sentru hirak ne’e ho di’ak.
Ha’u preokupa mos ho situasaun ida ne’e, tan ne’e ita husu ona apoiu komputador hamutuk 150 resin husi Korea de Soul. Komputer hirak ne’e iha ona no hein atu distribui ba sentru sira iha Distritu.
Entermus hametin Instituisaun juventude, daudaun ne’e SEJD mos fo apoiu ba Konselu Nasional Juventude Timor-Leste (CNJTL), oinsa bele hadia sira nia serbisu administrasaun.
SEJD iha mos fundus operasional ba kada Sentru, maibe tuir rezultadu fiskalizasaun nota katak, Distritu balu sentru la funsiona. Hanesan, iha Distritu Lautem no Liquesa. Tan ne’e, iha 2011 fundus ba Distritu Lautem no Liquesa kansela tiha, tanba la duni iha atividade.
Sentru hanesan fatin atu halibur no anima foin sa’e sira, tan ne’e sentru presija hetan apoiu, atu nune’e foin sa’e sira bele organiza an.
Daudaun ne’e SEJD mos hari’i ona Parlamentu Foin Sa’e, ne’ebe kada Distritu kompostu husi ema nain rua.
Dala barak ema duvida asuntu ida ne’e, tanba reprezentante foin sa’e mesak labarik kikoan de’it, maibe SEJD komesa fasilita ona treinamentu ba sira.

Relasaun SEJD ho Organizasaun Despotiva

Atu hametin relasaun serbisu entre Sekertariu Estadu Juventude Desportu (SEJD) ho Oraginasaun Desportiva sira. Iha 2008 SEJD husu ba oraganizasaun desportiva hotu-hotu atu hadia estrutura, liu husi kongresu no asembleia ruma, atu nune’e organizasaun bele forte no sai parseiru ho Governu para dezenvolve desportu iha rai laran.
Iha iban ida ne’e Manetelu rekoinese katak, organizasaun balu konsege reforsa sira nia estrutura, maibe balu la’e. Ida ne’e hanesan obstaklu ba ita nia organizasaun sira.
Timor-Leste mos partisipa ona kualker eventus, tantu, eventus Regional ou Internasional, maski rezultadu balu di’ak no balu la’e.

Atividade Desportu

Iha tinan 2007, SEJD kria atividade desportiva ne’ebe ho naran desportu komunitaria. Atividade desportu komunitaria ne’e, kompostu husi modalidade Volly Ball, Basket Ball, Fute Boll no mos atividade sira seluk hanesan, dada tali, sa’e bua no hala’i karol.
Tanba hare katak, formatu ba desportu komunitariu ladun efeitu, ne’e duni iha 2010 SEJD muda fali ninia format. Modalidade Volly Ball, Basket Ball no Fute Ball sei hala’o hotu iha Nasional, atu nune’e Distritu hotu-hotu bele hola parte.
Maibe, SEJD kontinua fo apoiu nafatin ba atividade desportu komunitariu sira seluk iha Distritu, hanesan dada tali, sa’e bua, hala’i karol no seluk-seluk tan
Atividade ida ne’e hala’o tinan rua dala ida. Aliende desportu komunitaria, iha mos desportu eskolar ne’ebe sei hala’o iha nivel nasional. Atividade ida ne’e iha modalidade 3 mak hanesan, futebol salaun, volley no basket
Tuir Manetelu, atividade ida ne’e iha kontinuasaun para bele promove jogador sira nia talentu iha nivel eskolar no komunidade.
Federasaun no organizasaun desportivas hanesan parte ketak ida ida, tanba ida ne’e kategoaria hanesan altu kompetisaun. Maibe, ita presija fo mos apoiu ba sira, atu nune’e sira bele partisipa iha jogus, tantu, Rejional no Internasional.
Hanesan ita hotu hatene katak, uluk kedan Timor-Leste partisipa Arafura Games, ne’e duni tinan ida ne’e ita sei hasai tan osan oituan, maibe daudaun ne’e rezultadu ladun di’ak, tanba Fute ball Timor-Leste lakon ho Kupang no Darwin.
Maski  triste. Maibe, SEJD kontinua husu ba Federasaun no Organizasaun Desportiva sira para bele utiliza didiak rekursu oituan ne’ebe Governu fasilita, atu nune’e bele atinze rezultadu ne’ebe masimu.

Atividade Artemarsiais

Ema balu fo intrepretasaun katak, Artemarsiais hanesan buat at, tanba mosu problema ne‘ebe involve joven ida ou rua, ema sempre dehan Artemarsiais. Maibe, dala ruma halo investigasaun klean, la’os Artemarsiais.
Daudaun ne’e iha inisiativa di’ak husi organizasaun Artemarsiais sira. Tanba, aliende hola parte ba prosesu ne’ebe iha ligasaun ho Lei Artemarsias, sira mos supmete ba prosesu rezistu iha notariadu, ne’ebe agora daudaun ninia prosesu la’o hela.
Nune’e mos, iha orsamentu 2011, SEJD aloka orsamentu kuaze U$ 130 mil hodi hala’o kompetisaun ba Artemarsiais sira. Ne’e duni, antes fulan Maiu remata kompetisaun ne’e sei hahu.
La’os de’it ida ne’e, Loron 14 Maiu 2011 organizasaun Artemarsiais no Arteritual sira hala’o dialogu iha Dili Konvensaun Center hodi hato’o deklarasaun. Dialogu ida ne’e hetan apoiu husi SEJD.
    
Distribuisaun Material

SEJD mos komesa distribui ona material musical tradisional ba suku balu iha Timor-Leste. Nune’e, SEJD serbisu hamutuk ho Konselu Ministru, Estetal hodi distribui layar Lebar  ba Sub-Distritu hotu-hotu, inklui suku ne’ebe izoladu, atu nune’e sira bele partisipa direitamente kopa mundial no debate orsamentu jeral.

Desportu TL Hahu Dezenvolve

Treinador ekipa Sub-16 Mr. King ho ninia ekipa entrega hela ekipamentu desportu ba labarik sira iha Distritu Bobonaro/ Foto Riho Silva


NU’UDAR pais ne’ebe foin ukun an. Nasaun ho simbolu lafaek presiza esforsu makas hodi  dezenvolve povu no nasaun ida ne’e. Nune’e mos Instituisaun Sekertariu Estadu Juventude Desportu (SEJD) ne’ebe daudaun ne’e luta atu dezenvolve desportu iha rai laran. Liu – liu iha area fute bola.
Tanba hakarak dezenvolve fute bola Timor-Leste, ne’e duni daudaun ne’e SEJD komesa Sentru Treinamentu Fute Bola Juvinil iha Dili, Lautem, Bobonaro no tuir planu sei loke tan iha Aileu.
Programa hari sentru fute bola ne’e, hala’o liu husi serbisu hamutuk entre Governu TL ho Governu Korea, atraves husi organizasaun Koica, ne’ebe ninia reprezentante Mr. King, agora daudaun sai hanesan asesor iha SEJD.
“ami loke ona sentru treinamentu fute bola juvinil iha fatin 4. Dili, Bobonaro, Lospalos no Aileu. Iha Dili, sentru treinamentu sei loke iha Becora eis 744.” Dehan Diretor Nasional Desportu João Rodrigues ba Jornalista Tempo Semanal iha Distritu Bobonaro, Sesta-feira (13/5)
Tuir Rodrigues, iha tinan ida ne’e, sei loke tan kampu fute bola 4 ou 5 iha fatin ne’eba. Nune’e, iha tinan oin mai, Governu liu husi SEJD sei hari tan asrama ba labarik sira.
Sentru 3 ne’ebe loke iha Distritu Lautem, Bobonaro no Aileu, sei hare jogador ne’ebe ho talentu di’ak, entaun lori ba konsentra iha sentru treinamentu Dili nian. “Aliende fute bola, Korea mos iha Taek Wondo, maibe agora ita sei konsentra uluk lai ba fute bola.” Tenik Rodrigues
Hataan kona ba oinsa ho jogador sira nia nesesidade? Diretor ne’e hateten, kona ba sira nia hahan no nesesidade Governu mak sei responsabiliza.
Iha fatin hanesan, Mr. King ne’ebe daudaun ne’e sai hanesan treinador ba ekipa sub-16 hateten, Governu Korea liu husi organizasaun Koica hakarak ajuda Timor oan, liu-liu labarik kikoan sira ho idade 12 ba kraik hodi loke eskola bola nian.
Joga bola la’os fasil. Maibe, presija aprende barak, tanba atu sai jogador ne’ebe di’ak iha future labarik sira tenke aprende barak.
“Ha’u sente Timor-Leste sei falta buat barak. Ezemplu ida mak, la iha treinador ne’ebe di’ak. ha’u sei ajuda labarik sira hodi buka treinador ne’ebe hanorin di’ak, atu nune’e bele dezenvolve fute ball TL iha futuru.” Esplika Mr. King
Tuir nia, sentru ne’ebe inagura ona mak hanesan, Dili, Lautem, Bobonaro no iha tempu badak nia laran sei inagura mos iha Distritu Aileu.
Ho oin hamnasa, Treinador ho ran Korea ne’e hateten, kona ba treinador, temporariamente sei uza ema Bobonaro, maibe treinador sira mos sei ba estuda iha Dili. Se rezultadu selesaun hatudu katak, se mak bele sai treinador ne’ebe di’ak, entaun nia mak sei hanorin.
Observasaun Jornalista Tempo Semanal nota katak, aliende forma ekipa fute ball juvinil, Mr. King ho Diretor Nasional Desportu simbolikamente entrega farda, bola no meas ba labarik sira ne’ebe identifika ona sai hanesan jogador juvinil.(*)

Ginasiu Maliana Hahu Inagura

SEJD Miguel Manatelo entrega xave Ginasiu Maliana ba Administrador Distritu Bobonaro/ Foto Richo Silva


SESTA-feira, 13 Maiu 2011. Ambiente sidade Distritu Bobonaro, Sub-Distritu Maliana sai furak. Uma naruk pinta ho koor mutin, ne’ebe hamrik loos iha jantun kota Maliana besik kampu futebol nia sorin hahu inagura.
La seluk la let ida, Sekertariu Estadu Juventude Desportu (SEJD) Miguel Manetelu ho ninia komitiva foti ain ba ninia moris fatin hodi inagura Ginasiu Munisipal Maliana.
Iha loron ne’e, komunidade Distritu Bobonaro, espesial foinsa’e sira sente orguilu ho prezensa SEJD. Seremonia inagurasaun hahu ho tesi fita husi SEJD, kontinua entrega xave husi kompainia ba SEJD, no mos husi SEJD ba Administrador Distritu Bobonaro.
Foinsa’e lubun boot ne’ebe tuur iha Ginasiu laran, sai sasin ba SEJD, Miguel Manetelu, Diretor Nasional Desportu, João Rodrigues no Administrador Distritu Bobonaro Domingos Martins, bainhira asina karta deklarasaun, hanesan simbolu entrega Ginasiu ba komunidade Bobonaro
Situasaun iha Ginasiu laran barilu. Jovens sira haklalak, hakilar no kontente bainhira hare, Ginasiu ne’ebe ho idade tuan, daudaun ne’e nurak fila-fali. La’os de’it ida ne’e, sira mos basa liman makas ba SEJD ne’ebe simbolikamente loke sentru treinamentu Futebol juvinil iha Distritu refere.
Iha deskursu SEJD Miguel Manetelu hateten, tuir Planu Estratejiku Sekertariu Estadu Juventude Desportu ba tinan 20, sei hari Ginaziu iha Distritu hotu-hotu. No tuir loloos ninia implementasaun hahu iha tinan ida ne’e, maibe hare katak desportu la’os nesesidade, tan ne’e iha alokasaun orsanmentu ladun fo prioridade.
“Bainhira ita akompainia iha Jornal, Radio no Televizaun, desportu la’os nesesidade, tanba povu barak husu Estrada, eletrisidade, edukasaun no povu barak halerik hela ba folin foos ne’ebe sae makas” esklarese Manetelo iha ninia deskursu bainhira inagura Ginasiu Maliana.
Planu Estrateziku Nasional preokupa mos kona ba dezenvolvimentu juventude no desportu, maibe realidade ita hare husi alokasaun orsanmentu ne’e, dala ruma SEJD la hetan prioridade.
Tuir Manetelo, planu estratejiku juventude desportu, la’os de’it atu hari Ginaziu, mais sei hari mos kampu iha Distritu 13. Tinan kotuk orsamentu 2011 nian, SEJD hatama dezenhu kompletu, maibe to’o ikus orsamentu la sai.
“Hanesan ohin ha’u hateten, desportu seidauk hetan atensaun. Maibe ida ne’e la signifika katak, estadu la tau preokupasaun ba asuntu ida ne’e, mais tanba ita nia rekursu mak limitadu.” tenik eis Presidente CNJTL ne’e.
Administrador Distritu Bobonaro Domingos Martins iha ninia deskursu fo agredesementu ba SEJD, tanba ho ninia esforsu no serbisu makas konsege reabilita Ginasiu Maliana.
Maski projetu ne’e ho orsamentu ki’ik, maibe kompainia Eli Karya Lda konsege hatudu ninia rezultadu serbisu ba Governu, liu-liu SEJD. Tan ne’e, hanesan Administrador, Domingos fo obrigadu ba kompainia Eli Karya.
“ Xave ne’ebe ohin SEJD entre mai ha’u, hanesan todan boot ida. Ha’u  la hatene atu entrega fali ba se. Maibe, nu’udar ulun boot iha Distritu ida ne’e, ha’u sei esforsu hodi serbisu hamutuk ho Administrador Sub-Distrital Maliana hodi tau matan ba Ginasiu ida ne’e.” dehan Administrador iha ninia deskursu
Iha momentu refere, administrador mos bolu atensaun ba foinsa’e iha Distritu Bobonaro, tenke kreativu no uza oportunidade hirak ne’e hodi dezenvolve desportu iha rai laran, liu-liu iha nivel Distrital.
Tuir Diretor kompainia Eli Karya, reabilitasaun Ginasiu Maliana hahu iha fulan Febreiru, maibe tanba atraza ho orsamentu, ne’e duni, nia parte husu ba SEJD atu hadia total, mais tanba orsamentu ki’ik entaun halo de’it reabilitasaun.
“Nu’udar Maliana oan, ha’u iha responsabilidade hodi hala’o projetu ida ne’e, tanba hahu tempu Indonesia kedan la iha ema ida atu tau matan ba ginasiu ida ne’e, tan ne’e ho fiar ne’ebe SEJD fo, ha’u prontu atu responsabiliza” dehan Diretor Eli Karya
Tuir lolos projetu ne’e remata iha 30 de Maiu, maibe ho espiritu serbisu ne’ebe makas, kompainia Eli Karya Unipesoal Lda. konsege halo remata projetu reabilitasaun Ginasiu iha 30 Abril no entrega ba Governu iha loron (13/5)
Ha’u espera katak, oinsa Governu local. Liu-liu Administrador Disatritu Bobonaro no Sub-Administrador atu buka ema hodi tau matan nafatin ba Ginasiu ida ne’e. (*)


3 comments:

Adony said...

hare servisu hotu komesa hakat hotu ona laos SEJD d8 mak hakat. Dala ruma ita hare balun hakat iha fatin d8, hakat ba mai dansa 4x4, 5x6,,,kultura nee akumula buat barak laos d8 mak tb bola voli basket kiri kanan ba mai,,kultura ne akumula historia, filozofia, linguistik,folklore,barlake, tua adat, Abu Nawas, etc.

Tedy said...

agora komesa hakat ba mai tun sae, marca iha fatin dansa 4x6 depois kambailata 5x5, baku fila 9x9,,, hakat fali ba kotuk hotu,,depois lajadi hotu kedas.

Sicolay said...

hau hare diak liu moos ita persiza desenvolve kultura dansa poco-poco, roko tenda, salsha, folklor, disco, dangdut, para hadia no aumenta saude diak liu, halo isin sai kaber saudavel liu. se dansa d8 moos isin lasae tanba persiza tempu barak para halo mudansa. Ita hare faktu, ema halo aerobik, jogging ne ita hare isin diak liu/fresco duke ema nebe mak dansa bebeik mas isin nunka sae, dala ruma sai hamlaha liu tan.