Wednesday 9 February 2011

Vice PM Kontente Imprensa TL hetaan Rekuinesimentu Husi Indonesia

Jornalista Jose Belo: USAID ho AusAID La Aijuda Media Independente TL no Governu TL aijuda sosa kopia jornal TS fahe ba suku hanesan Sosa Kaixaun ba sira aan rasik.

Tempo Semanal-Dili, 08.02.2011

Governu Timor Leste simu konvite husi komisaun organizadora ba ceremonia loron nasional ba media Indonesia ninia ne’ebe tinan ne’e sei halo celebrasaun iha propinsia Nusa Tengara Timur (NTT) iha aban loron Kuarta (09/02).

Vice primeiru Ministru DR. Jose Luis Guterres ne’ebe hodi PM Xanana Gusmao ninia fatin daudaun ne’e iha hela NTT  ba Tempo Semanal durante intervista via Telemovel informa katak ekipa husi Timor Leste haruka Ministru agrikultura, Ir. Mariano Sabino, Sekreatriu Estadu ba Asuntu Juventude Desportu, Ir. Miguel Manitelu no Diretor Nasiona ba servisu Intelinejenisa ninian.

“Ami mai iha ne’e atu simu kondekorasaun rekuinesimentu ida ne’ebe foo ba iha imprensa ita nian, media, imprensa Timor Leste ninian,” dehan DR. Jose Luis Guterres.

Dezenvolvimentu Media iha nasaun ne’e hahu iha hakat maske dala barak sei hasoru hela problemas oi-oin inklui rekursu umanus no rekursu finanseiru maibe kontribui daudaun ba dezenvolvimentu Timor Leste.

 “Ami mai iha ne’e atu reprezenta Governu iha ceremonia ida ne’e, maibe rekuinesimentu ba ita nia imprensa nasional. I ami kontente teb-tebes. Ida ne’e hatudu katak ema mundu internasional no ita nia vizinus ne’ebe diak, Indonesia rekuinse ita nia jornalizmu iha Timor, jornalizmu ida ke empora foin maka tinan labarak maibe ho esforsu jornalista sira nian kontribui teb-tebes ba prosesu de transparensia,  prosesu de liberdade de imprensa iha ita nia rai laran,” esplika DR. Guterres.

Nia hatutan katak, “ami sira iha Governu laran sente kontente teb-tebes no laran ksolok, wainhira iha rekuinesimentu ida ne’e ba iha ita nia imprensa.”

“Ami fiar teb-tebes katak liberdade de imprensa ne’e aijuda teb-tebes ba prosesu dezenvolvimentu nasional, aijuda demokrasia, transparensia, kombate korrupsaun no mos Nepotizmu. I halo ke justice social ne’e ba sociedade tomak ne’ebe la’os ba ema uitoan de’it. Aban ne’e sei iha ceremonia boot ida.

Vice Primeiru Ministru DR. Guterres informa katak iha ceremonia loron Imprensa nasional Indonesia ninian ne’e sei partisipa husi Prezidenti Republika Indonesia ho ninia ministru sira.

“Aban ne’e ceremonia boot teb-tebes ne’ebe ami ba ho preparadu atu lori rekuinesimentu ne’e ba iha Timor I depois iha Timor maka ita sei halo ceremonia ruma para foo omenajen ne’e ba ita nia imprensa nasional,” informa Vice Primeiru Ministru.

Nia promote katak hafoin lori tiha rekuinesimentu ne’e mai iha Timor Leste maka sei halo ceremonia ruma iha ninia nasaun.

Iha Parte seluk Jose Belo, eis Vice Prezidenti Timor Leste Press Club (TLPC) no daudaun ne’e hanesan diretor ba jornal Tempo Semanal maske sente hakfodak maibe kontente ho rekuinesimentu ida ne’e.

“Maske ha’u rasik la hatene katak iha ceremonia aban (09/02) ne’e imprensa Timor Leste sei rekuinsimentu ida ne’e maibe hau kontente tebes tan ne’e hakarak agradese ba maluk jornalista sira iha Indonesia no parabeins ba haknar nain media tomak iha Timor Leste,” dehan Jornalista ne’ebe iha tinan rua kotuk Ministra Justica keixa ba Tribunal.

Jose hato’o ninia, “apresiasaun ba Governu RDTL ninia kontribuisaun ba dezenvolvimentu iha Timor Leste liu husi programa sosa jornal ba Suku. I iha programa ne’e ha’u hateten ona ba vice Primeiru Ministru ho Sekretariu do Estadu do Konsellu de MInistrus katak kuandu Governu AMP maka sosa Tempo Semanal ne’e hanesan kada semana, sira sosa sira nia kaixaun, maibe Governu la hapara sira nis subskrisaun. Ne’e sinal ida ke diak.”

Jornalista ne’ebe iha enkontru ho ekipa evalusaun husi USAID no AusAID durante oras rua liu (08/02) hato’o kritikas hamanas tilun ne’e dehan ninia parte hakarak agradese mos ba belun jornalista internasional sira nia apoiu ba liberdade de imprensa iha ninia rain no apoiu moral husi sociedade sivil ho ONG nasionais sira.


This ICFJ program is made possible by a $5 million grant from the US Agency for International Development (USAID) and its Australian counterpart, AusAID. But as the most independent Tempo Semanal Newspaper never get any support from ICFJ.


“Ha’u la apresia apoiu husi USAID no AusAID ne’ebe hodi jornalista Timor oan ninia frakeza halo projetu hodi gasta arbiru de’it selu taxa nain Americanu no povu australia sira nia osan iha ne’e maibe osan besik hotu ona, sira agora hakbesik aan fali ba media sira atu husu bensaun hodi dehan ami jornalista TL sei presiza sira nia tulun,” nia dehan.

“Ha’u hanoin naton ona, apoiu husi AusAID ho USAID ba media iha Timor Leste ne’e hanesan sira nia lian Ingles dehan, “just a waste of Money, no hau sujere diak liu sira esplika ba media sira sa ida maka sira halo ho US$5 milaun ne’e. Se USAID ho Aus AID mos la iha moral atu mai dehan ba Governu Timor leste kona ba transparensia no akountabilidade,” Jose ezije.

Maske departamentu balun iha Governu AMP ninia laran la gosta sani Tempo Semanal maibe Jose belo foo agradesimentu ba Governu ninia kontribuisaun ba jornal ne’ebe nia lidera. Hatan ba lia fuan ne’e, DR. Vice PM DR. Jose luis Guterres relembra fali konstituisaun da republika maka fo importansia ba liberdade de imprensa.

“A forma komu Primeiru Ministru Xanana ninian halo wainhira lida ho imprensa de maneira ida ke respeita teb-tebes hanesan eskrita, radio no televizaun,” dehan Jose Luis Guterres.

Antes atu atu taka vice PM Jose Luis Guterres hatoo ninia parabein ba servisu nain media iha jornal, radio no Televizaun iha ninia rain. (TS).




2 comments:

Anonymous said...

Iha ita nia rain ne’e jornalistas sira laiha mak nai ulun sira mak simu fail iha sira nia fatin. Karik imprensa iha Timor Leste ne’e demokratiky nusá mak la hussik jornalistas sira simu rasik?

Anonymous said...

http://parmadim.com/

Kritik terhadap kondisi pertumbuhan ekonomi negara Indonesia. Relevan utk diketahui oleh negara tetangga seperti Timor Leste.

---------------------------------

Kalau rupiah dibilang perkasa itu nilainya berapa sih? Apa Rp. 9.500 sama dengan USD $1 dollar dibilang perkasa?


Apa sudah lupa tahun 1970’s USD $1 sama nilainya dengan Rp.400 dan ditahun 1980’s USD $1 sama dengan Rp.650. Sekarang ditahun 2010, USD $1 sama dengan Rp.9.500 dibialng PERKASA. Yang perkasa apanya?

Investasi asing…??

Dari pernyataan Sri Mulyani di media masa baik Koran dan eletronik, mengatakan bahwasanya economic growth 4% dan neraca keuangan Indonesia saat ini adalah yang paling sehat nomer # 3 didunia setelah China dan India.

Bahkan ditahun 2010 ini, ekonomi growth Indonesia diproyeksikan akan mencapai 5.7%. Terus apa artinya ekonomi growth 5.7% yang di trigger dari bludaknya investasi asing, tapi sektor riil dalam negeri macet dan mati karena tidak diurusi?

Apa artinya ekonomi growth 5.7%, bila tidak mampu merubah wajah kemiskinan dan penggaguran di Indonesia yang jumlahnya jutaan orang?

Kalau dilihat dari balance sheet (hitam diatas putih), memang benar. Tapi bagaimana economic growth itu dicapai dan bagaimana balance sheet itu dibuat?

Benarkah balance sheet Indonesia itu sesehat seperti apa yang Sri Mulyani klaim?

Indonesia hingga saat ini memang masih memerlukan investasi asing, tanpa investasi asing roda perekonomian dan pembangunan di Indonesia bisa tidak berjalan.

........... lihat di

http://parmadim.com/