Thursday 10 February 2011

Fundasaun Mahein Preokupa Ho Relatóriu hosi Sekretáriu Jerál kona-bá Misaun Integrada Nasoens Unidas



Tempo semanal-Dili 10.02.2011

Ohin Fundasaun mahein sei hasai relatoriu
ne'ebe kestiona maka'as relatoriu
Sekretariu Jeral ONU ninian,
 kana ba Timor Leste iha fulan kotuk.
Tuir nota ne'ebe Tempo Semanal asesu,
antes de FM halo apresiasaun no hato'o
ninia preokupasaun ba Relatoriu
 refere nune'e mos hato'o sira nia sujestaun.
Tempo semanal relata pontus lubun,
ne'ebe FM hato'o iha okos ne'e.


Fundasaun Mahein simu Sekretáriu Jerál-nia Relatóriu kona-bá Misaun Integrada Nasoens Unidas iha Timór-Leste ho data 25 Janeiru 2011.  Ami apresia ninian kandór espesialmente kona-bá asuntu-sira relasionadu ho justisa, direitus umanus, no estadu direitu. Ami enkorrajadu atu haree katak UNMIT hetook responsive bá nesesidade no preokupasaun oioin hosi ema Timorénse-sira no katak sentimentu nuudár na’in (ownership) iha prosesu reforma seguransa ne’e hetook aas.

Maiské nune’e ami fiar katak iha buat barak no nesesidade oioin tan mak presiza atu halo hodi nune’e bele eleva partisipasaun no sentimentu nuudár na’in kona-bá asuntu-sira relasionadu setór seguransa, asuntu-hirak ne’ebé krusiál bá Timór-Leste-nia futuru.

1.         Língua

Iha ami-nia komentáriu iha-kraik ne’e, ami publika parágrafu relevante hosi Sekretáriu Jerál-nia relatóriu atu tulun fó naroman bá ami-nia maluk Timorense-sira. 

Maiské membru lubuk ida hosi Konsellu Ministru mak bele lee iha lian Inglez, barak mak la-bele.  Nune’e-mós pesoál barak hosi Ministériu/Sekretariadu Defeza no Seguransa la-bele lee iha lian Inglez. Membru Parlamentu barak mak la-bele lee iha lian Inglez. Buat hanesan mós aplika bá komandante fardadu-sira iha PNTL, F-FDTL no servisu oioin kona-bá seguransa.  

Adisionálmente, maiória sosiedade sivíl Timorénse inkluzive grupu feto, monitor anti-korrupsaun, Provedoria no mídia Timorénse la-bele lee relatóriu ida-ne’e. Tan-ne’e, relatóriu hanesan ne’e mai hosi elite estreanjeira bá elite-sira estranjeira ho absorsaun ho nível mínimu iha elite-sira Timorénse.

ONU iha karta ida atu defende no promove ONU-nia Deklarasaun Universál Direitus Umanus no buat-barak hosi relatóriu ne’e relasiona ho asuntu ne’e no tópiku seluk oioin ne’ebé diretu no indiretu. 

Relatóriu ida-ne’e aproximadamente uza liafuan to’o 9.800 ne’ebé tuir taxa merkadu iha Timór-Leste sei presiza aproximadamente $1.000 atu traduz.  Ho orsamentu anuál liu millaun 200 dólar amerikanu tintinan UNMIT iha pozisaun finanseiru di’ak atu traduz dokumentu hanesan ne’e ho fásil.  Karik nune’e nia sei :
1.  Indika katak nia sériu liu atu involve komunidade Timorénse ein jerál;
2.  Sei fornese asesu bá informasaun ne’ebé boot-liu; no
3.  Sei habiban debate dinámika ho nível ne’ebé boot-liu kona-bá situasaun iha Timór-Leste hosi ema Timorénse no bá ema Timorénse.

Iha ami-nia komentáriu iha-kraik ne’e, ami publika parágrafu relevante hosi Sekretáriu Jerál-nia relatóriu atu ilumina ami-nia maluk-sira Timorénse.

2.         Sertifikasaun (Pará 62)

Fundasaun Mahein simu no iha preokupasaun hosi Sekretáriu Jerál relasiona ho sertifikasaun bá ofisiál polísia hamutuk na’in 52 ne’ebé hetan akuzasaun dixiplinária séria no kriminál. Ami fiar katak dezisaun ida-ne’e sériamente diminui esforsu atu harii servisu polisiál ida ne’ebé profisionál, dixiplinadu no apartidária iha Timór-Leste, estraga estadu direitu no sei hamihis konfiansa públiku iha polísia.

Parte Relevante hosi Relatóriu

62. Governu-nia desizaun atu finálmente sertifika ofisiál polísia na’in 52 ne’ebé hetan alegasaun dixiplinária sériu no kriminál ne’e sai hanesan preokupasaun ida no kontra espíritu akordu suplementár iha 2006 kona-bá polísiamentu. Maibé governu haktuir ona katak iha naran sirkumstánsia ida ofisiál-sira ne’e sei hetan ezensaun hosi prosedimentu kriminál no dixiplinár tuir-mai. Hanesan ha’u-nia reprezentante halo ona, ha’u husu autoridade Governu no judisiáriu atu hola medida hothotu ne’ebé nesesária atu garanti integridade hosi polísia nasionál. (Hosi SJ-nia Relatóriu)

3.         Revizaun bá Setór Seguransa (Pará 30, 31)

Fundasaun Mahein simu redusaun iha énfaze hosi NU kona-bá Revizaun bá Setór Seguransa. Hamutuk ho komentadór-sira seluk, ami fiar katak projetu ida-ne’e polítikamente la viável ona no katak NU agora presiza fó-biban bá governu Timorénse atu lidera inisiativa oioin kona-bá setór seguransa.

Parte Relevante hosi Relatóriu

30. Hanesan nota ona iha ha’u-nia relatóriu uluk, Governu halo ona progresu notável iha dezenvolvimentu setór lejislativu ne’ebé integradu no enkuadramentu polítika bá setór seguransa (S/2010/522, pará. 29) no, durante prosesu ida-ne’e, responde ona bá buat barak hosi element-hirak ne’ebé identifika ona ante-projetu revizaun abranjénte bá setór seguransa. Maiské promulga ona lei oioin kona-bá seguransa nasionál, defeza nasionál no seguransa intérna iha Abríl 2010 (haree S/2010/522, pará. 29), sei presiza tan lejislasaun, regulamentu no polítika subsidiária oioin. Sekretáriu Estadu bá Seguranda indika ona iha audiénsia parlamentár 26 Novembru katak proposta orsamentu jerál estadu refere bá estabelesimentu mekanizmu no prosesu oioin ne’ebé relevante. 

Ante-projetu hosi polítika seguransa nasionál, ne’ebé sei kompleta lei oioin ne’ebé temi ona iha-leten no ho kombinasaun ho lei-hirak ne’e sei fornese enkuadramentu ida jerál  bá setór seguransa, foin lalais ne’e haruka fali bá Sekretariadu Estadu Seguransa atu halo revizaun hafoin hetan revizaun hosi Konsellu Ministru (haree S/2010/522, pará. 29).

31. Finalizasaun bá ante-projetu dokumentu kona-bá revizaun kompleta bá setór seguransa hetan ona atrazu. Foin lalais ne’e, Governu no Gabinete Prezidénsia revee dokumentu ne’e, iha konsulta ho UNMIT. Maiské haree bá susar atu finaliza dokumentu ne’e iha futuru ne’ebé besik, buat barak ho element-hirak ne’ebé idenfikadu ona iha ante-projetu hosi dokumentu ne’e hetan ona atuasaun, hanesan nota ona iha-leten (haree pará. 30), no, bainhira finaliza ona, nia sei sai hanesan dokumentu referénsia ida ne’ebé útil. (Hosi SJ-nia Relatóriu)

4.         Transferénsia Responsabilidade Polísiamentu (Pará 55)

Maiské ami simu faktu katak governu Timorénse sei iha ownership konjunta hosi prosesu transferénsia, ami lamenta ho faktu katak UNMIT no governu la iha konkordánsia kona-bá reprezentasaun ne’ebé luan-liu kona-bá Komité Altu Nível bá Tranzisaun. Maiské ami simu katak governu ohin-loron ne’e eleitu ona ho lejítimu no justu, ami mós fiar katak asuntu-hirak hanesan-ne’e importante tebes bá paíz ida-ne’e, no tan-ne’e, tenke iha konkordánsia no konsénsu kona-bá transferénsia hosi komunidade-nia leet.

Ema barak hatene katak problema barak relasiona ho setór seguransa mosu tan governu Timorénse la halo konsulta ho ema barak no la hetan konsénsu ne’ebé boot molok halo desizaun ruma iha asuntu-sira importante tebes bá setór seguransa.  Fundasaun Mahein fiar katak nesesáriu atu tuka ho buat-hanesan ne’e.

Ami fiar katak Komité Altu Nível bá Tranzisaun presiza iha reprezentasaun ida ne’ebé boot, ne’ebé tenke inklui mós deputadu-sira hosi opozisaun no membru hosi grupu sosiedade sivíl, partikulármente grupu direitus umanus hanesan Asosiasaun HAK. Ho ida-ne’e mak prosesu transferénsia ne’e sei inkluzivu, responsivu liu no ultimamente lejítimu liu.

Parte Relevante hosi Relatóriu

55. Halo ona progresu iha prosesu tranzisaun. Hafoin hetan konkordánsia iha 17 Setembru atu harii mekanizmu ida ne’ebé hamutuk sai-na’in iha tranzisaun bá planeamentu no implementasaun ne’ebé grupu dinamizadora altu nível ida sei tau-matan (haree S/2010/522, pará. 66) no briefing hosi hau-nia Reprezentante Espesiál bá Konsellu Ministru iha 10 Novembru, Prezidente, iha 25 Novembru, konvoka enkontru trimesterál dahuluk hosi Komité Nível Altu bá Tranzisaun, ne’ebé Primeiru Ministru no reprezentante-sira Governu-nian atende, hamutuk ho Komandante F-FDTL no Komandante Jerál hosi polísia nasionál, nune’e mós hau-nia Reprezentante Espesiál, Vise Reprezentante Espesiál no ekipa jerénsia senior. 

Konkorda ona katak Komité Altu Nível ne’e sei gia prosesu no modalidade oioin hosi tranzisaun. Komité ne’e sei revee nesesidade oioin ne’ebé importante iha área hothotu hosi mandatu UNMIT-nia atu estabelese, hamutuk ho Governu no parte-involvida no parseiru relevante sira-seluk, suporta sa’ida mak sei mantein nafatin to’o UNMIT kompleta ninian mandatu, inkluindu nível pesoál no perfíl ne’ebé presiza. Komité ne’e mós sei foka atu garanti katak UNMIT-nia apóiu, ne’ebé sai hanesan nesesidade kontinuada ida depois mandatu finál hosi Misaun ne’e, tranfere iha maneira ida efetivu, no apropriadu, bá instituisaun oioin hosi Estadu, parseiru bilaterál no multilaterál,entidade oioin hosi Nasoens Unidas ne’ebé prezente iha paíz ne’e nune’e mós sosiedade sivíl.

5.         UNPOL-nia papél iha futuru (Pará 23)

Iha enkontru Komité Nível Alta bá Tranzisaun iha 25 Novembru, PNTL (haree pará 23 hosi SJ-nia Relatóriu iha-kraik) hato’o jerálmente área-hirak ne’ebé nia presiza tebes tulun hosi UNPol molok transferénsia kompletu responsabilidade bá políamentu. Ami fiar katak ida-ne’e bele sai hanesan oportunidade ida bá UNPol atu estabelese relasaun ida foun, pozitivu liu ho PNTL, relasaun ida ne’ebé responde duni nesesidade ukun-rasik-an hosi PNTL. 

Atu harii relasaun foun ne’e, UNPol sei presiza atu hadi’ak prosesu oioin kona-bá selesaun no rekrutamentu; introduz di’ak-liu tan kursu pra-dezlokamentu, kursu oioin ne’ebé sei foka bá treinamentu, dezenvolvimentu kapasidade no kursu língua/kultura; hamutuk ho programa trainementu ne’ebé planea ho di’ak, relevante no sensível bá kultura; no polítika oioin ne’ebé koerente, fásil atu kumpriende relasionadu no dezenvolvimentu kapasidade no akompañamentu.

Molok tama bá eleisaun 2012, UNPol iha kazu balu tenke reduz ona ninian pesoál-sira, espesiálmente iha distritu-sira. Mudansa iha medida ne’e importante no nuudár reflesaun hosi mudansa iha misaun primária hosi forsa, nomeadamente hosi polísiamentu operasionál bá iha papél treinadór/konsultór.

Ezensaun bá mudansa ne’e mak Unidade Formadu Polísia (Formed Police Units - FPUs), ne’ebé presiza atu mantein nafatin bá tempu balu, tuir nesesidade polítika no situasaun seguransa.

Parte Relevante hosi Relatóriu

23. Iha enkontru Komité Nível Alta bá Tranzisaun hosi Governu no UNMIT, ne’ebé Prezidente konvoka, iha 
25 Novembru, (haree parás. 55 no 56 iha-kraik), Komandante Jerál polísia nasionál hala’o aprezentasaun kona-bá planu dezenvolvimentu estratéjiku bá polísia bá tinan 2011-2012, hodi haktuir área maiór lima bá ninian dezenvolvimentu — lejislasaun, treinamentu, administrasaun, dixiplina no operasaun — nune’e mós rekomendasaun espesífika bá apóiu hosi UNMIT-nia polísia iha área ididak. 

Polísia UNMIT no polísia nasionál harii ona grupu traballu konjunta ida iha Setembru atu dezenvolve planu ida bá dezenvolvimentu kapasidade ho apóiu hosi UNMIT bá polísia nasionál bainhira polísia nasionál asumi hikas ninian responsabilidade primária polísiamentu-nian iha distritu hothotu no unidade oioin, agora sei foka área maiór lima ne’e. Esforsu-hirak ne’e, ne’ebé buka atu promove lideransa Timorénse, hein katak bele garanti konkordánsia mútua entre polísia nasionál no polísia UNMIT relasiona ho objetivu oioin hosi dezenvolvimentu kapasidade, modalidade oioin no konteúdu treinamentu-nian, ne’ebé sei sai krítiku bá rezultadu ida efetivu. 

Planu ne’e sei reflete iha troka nota, ne’ebé dadaunn ne’e sei negosia hela entre UNMIT no Governu no sei fó akordu foun ne’ebé, tuir konkordánsia mútua, sei diferénte hosi provizaun oioin ne’ebé relevante bá akordu suplementár 2006 kona-bá polísiamentu. Tuir akordu foun ne’e, transferénsia bá polísia nasionál sei marka inísiu hosi faze rekonstituisaun no tenke mosu depois sertifikasaun no rekonstituisaun no kapasidade kompleta, ne’ebé sei mosu iha faze rekonstituisaun-nia rohan.

6.         Alegasaun Violasaun Direitus Umanus hosi Forsa Seguransa (Pará 33)

Fundasaun Mahein preokupa ho alegasaun violasaun direitus umanus hosi forsa seguransa ne’ebé agregadu iha Sekretáriu Jerál-nia relatóriu. Hein katak NU sei koopera ho órgaun apropriadu oioin hosi Timorénse atu atinji justisa bá hirak ne’ebé involvidu. Sá-tan, Fundasaun Mahein mós konkorda ho komentáriu hosi Sekretáriu Jerál kona-bá nesesidade atu reforsa tan prosesu dixiplináriu iha F-FDTL no PNTL-nia laran, no mós nesesidade atu reforsa tan kontrolu sivíl bá instituisaun-hirak ne’e.

Parte Relevante hosi Relatóriu

33. Durante period revizaun ida-ne’e, UNMIT simu alegasaun hosi kazu violasaun direitus umanus hamutuk 18 ne’ebé membru hosi polísia nasionál no kazu haat ne’ebé F-FDTL halo.  Nota ona implementasaun ne’ebé aumentada hosi medida dixiplina interna bá forsa seguransa, partikulármente bá polísia.  Hadi’ak mekanizmu dixiplináriu bá polísia inklui dokumentasaun ne’ebé di’ak hosi prosesu keixa, atualizasaun bá baze-de-dadus atu rejista keixa-sira, no inisiasaun atu halo investigasaun bazea bá relatóriu hosi fonte-sira seluk ne’ebé vítima, no medida oioin kona-bá enforsamentu ne’ebé hetook forte atu garanti implementasaun hosi desizaun dixiplinária oioin. 

Maibé, polísia, prokuradoria no tribunal neneik atu responde kazu violasaun oioin, purezemplu, seidauk iha akuzasaun ne’ebé hala’o hasoru suspeitu ida ne’ebé involve iha insidénte28 Dezembru 2009, ne’ebé rezulta ema sivíl ida mate no hakanek ida-seluk tan (haree S/2010/85, pará. 9, no S/2010/522, pará. 31). Nune’e mós, seidauk halo akuzasaun hasoru asaltu maka’as ne’ebé membru F-FDTL halo hasoru ema sivíl ida iha 27 Agostu 2010.  Ida-ne’e rezulta ema ne’e mate (S/2010/522, pará. 31). 

Kona-bá ofisiál polísia ida ne’ebé alegadu iha kazu tiru iha 21 Novembru 2009 (S/2010/522, pará. 31) ne’ebé rezulta ema sivíl ida hetan kanek todan iha Díli, ofisiál ne’ebé akuzadu ho asalta fízika ne’ebé maka’as no neglijénjia iha Dezembru 2010, hetan libertasaun hosi Tribunal Distrital Díli iha 3 Janeiru 2011 tan falta evidénsia. 

Iha dezenvolvimentu pozitivu ida, investigasaun bá kazu alegasaun omisídiu ida ne’ebé ofisiál polísia ida halo hasoru ema sivíl ida iha 3 Juñu 2007 iha Distritu Viqueque, ne’ebé mak uluk taka ona tan falta evidénsia, hetan orden atu loke fali hosi Gabinete Prokuradoria Jerál no dadaun ne’e Tribunal Distrital Baucau mak sei revee hela.

7.         Outreach (Pará 7, 10, 11)

Fundasaun Mahein senti ksolok atu nota esforsu oioin hosi UNMIT atu hakbesik-an bá órgaun polítika no sosiedade sivíl Timorénse atu fornese suporta bá diálogu no rekonsiliasaun.  Ami hein katak UNMIT sei kontinua halo esforsu-hirak ne’e no espada tan esforsu hirak ne’e atu inklui komunikasaun hosi ofisiál senior NU ho sosiedade sivíl no atór-sira seluk iha distritu hothotu.

Parte Relevante hosi Relatóriu

7. Ha’u-nia Reprezentante Espesiál kontinua ninian esforsu hosi hakarak di’ak liu-hosi enkontru regulár ho Prezidente Ramos-Horta; Primeiru Ministru; Prezidente Parlamentu, Fernando “Lasama” de Araújo; no Fretilin-nia Sekretáriu Jerál. Nia mós kontinua konvoka enkontru ho reprezentante hosi partidu polítika hothotu, inkluindu ho sira ne’ebé la hetan reprezentasaun parlamentár, nune’e mós ho reprezententa-sira feto hosi partidu polítika. 

Ha’u-nia Reprezentante Espesiál-nia Vise bá Apóia Governasaun, Dezenvolvimentu no Koordenasaun Umanitária kontinua halo enkontru regulár ho Vise Primeiru Ministru hodi diskute asuntu-hirak ne’ebé relasionadu ho responsabilidade no governasaun, seguransa alimentár, programa merenda eskolár no prevensaun risku dezastre.  Ha’u-nia Reprezentante Espesiál-nia Vise bá Apóiu Setór Seguransa no Estadu Direitu kontinua halo enkontru ho Sekretáriu Estadu bá Seguransa no Sekretáriu Estadu bá Defeza atu disktu asuntu polísiamentu no asuntu oioin ne’ebé relasionadu ho setór seguransa, ho foku partikulár bá akabamentu hosi prosesu sertifikasaun bá ofisiál-sira hosi polísia nasionál, prosesu asumi hikas responsabilidade polísiamentu hosi polísia nasionál ne’ebé hala’o nafatin, no medida oioin ne’ebé nesesária atu mantein seguransa no estabilidade durante períodu krusiál iha eleisaun 2012.

10. Ha’u-nia Reprezentante Espesiál organiza diskusaun meja-kabuar ida iha 24 Novembru ho reprezentante-sira feto hosi organizasaun sosiedade sivíl, ne’ebé hetan apóiu hosi Programa Nasoens Unidas bá Dezenvolvimentu (UNDP) no Fundu Dezenvolvimentu Nasoens Unidas bá Feto (UNIFEM, dadaun hola ona parte hanesan UN-Women), nuudár parte ida atividade komemorativa oioin ne’ebé marka désimu aniversáriu hosi rezolusaun Konsellu Seguransa númeru 1325 (2000) (haree S/2010/522, pará. 11). 

Enkontru ne’e simu promulgasaun hosi lei kontra violénsia doméstika no asaun relasionadu tuir-mai, inkluindu asaun bá ninian implementasaun, no reafirma importánsia hosi esforsu nafatin atu reforsa direitu feto atu hetan rai no atu hasa’e tan sira-nia partisipasaun iha prosesu polítika oioin. Ha’u-nia Reprezentante Espesiál mós fó ona briefing iha enkontru atu lansa relatóriu kona-bá prosesu cross-learning hosi Irlanda/Norte Irlanda, Timór-Leste no Libéria kona-bá rezolusaun 1325 (2000) iha 25 Outobru iha Nova Iorke, kulminasaun hosi inisiativa tinan-tolu hosi rai-hirak ne’e. 

Iha 9 Dezembru, Parlamentu Foinsa’e, ne’ebé Sekretáriu Estadu bá Juventude no Desportu inagura iha Agostu (haree S/2010/522, pará. 11), hala’o ninian sesaun dahuluk iha Díli, momentu ida ne’ebé Prezidente Parlamentu uza mós hodi hasoru malu ho delegadu-sira hamutuk na’in 130. Inisiativa hosi Sekretáriu Estadu ne’e kontinua hetan nafatin suporta hosi Fundu Nasoens Unidas bá Labarik-sira (UNICEF).

11. Ho apóiu hosi PNUD, Ministra Solidariedade Sosiál inagura, iha Loron Direitus Umanus iha 10 Dezembru, Departamentu Harii-dame no Koezaun Sosiál, hanesan parte ida hosi Dirasaun Nasionál bá Asisténsia Sosiál.  Departamentu-nia meta mak atu reforsa kapasidade prevensaun konflitu, harii-dame no koezaun sosiál iha nível nasionál no komunidade, promove partisipasaun feto iha inisiativa oioin atu harii-dame, no aborda prosesu dezenvolvimentu oioin ne’ebé sensível bá konflit. (TS)

No comments: