Thursday 18 November 2010

Eis Organizadór 12 Novembru Halolon Istória, Juventude Halerik Rate Laek

Head Line Tempo Semanál edisaun 114
Selebrasaun aniversáriu 12 de Novembru 1991 iha tinan ida ne’e pelumenus Estadu Timor Leste liu husi IV Governu Konstitusionál ne'ebé lidera husi eis lider másimu CNRM iha momentu ne'ebá kolabora ho komité 12 de Novembru hahú realiza ezijénsia família vítima sira nian hodi harii Monumentu ida ba herois nasionál sira ne'ebé ate agora, seidauk hetan rai kuak hakoi fatin. “Ha’u kontente ho anunsia ba vensedor iha konkursu dezeñu ba monumentu 12 de Novembru,” dehan Abraão D. C. C. Freitas ne'ebé hamriik besik rate Santa Cruz nia sorin.

Abraão moris fulan ida, loron tolu antes de masakre Santa Cruz akontese. Nia mai husi Baukau hodi partisipa iha serimónia aniversáriu ne’e. “Ha’u mai atu fó onra ba maun ho mana herois sira ne’e i ohin ha’u hanoin sira merese ita nia respeitu. Governu hahú halo buat ruma ona maibé ne’e seidauk to’o tan ba koitadu to’o agora sira nia familias seidauk hetan sira nia rate. Nune’e duni ha’u mós sei triste ho dignifikasaun ne’e, tan ba seidauk kompletu kuandu ita seidauk hetan sira nia rate,” joven 19 anus ne’e hahi Governu nia esforsu maibé kahur ho ezijénsia.

Nia sujere atu Estadu Timor Leste labele de’it buka atu harii komisaun ba komisaun maibé la iha resposta ba preokupasaun família vítima sira nian. “Ha’u hanoin estadu gasta osan barak ona ba komisaun sira maibé rezultadu la iha. Entaun di’ak liu Governu liu husi sekretaria Estadu ba asuntu s Veteranus buka dalan ba hasoru malu ho parte Indonézia no antes atu ba, sebele husu uluk ajuda husi Eis Governadór Timor-Timur Sr. Enj. Mário Carrascalão karik bele hateten sai buat maka nia rona no hatene husi TNI sira kona ba mate hira, hakoi iha ne'ebé no seluk tan. Nune’e mos husu Sr. Clementino Dos Reis Amaral ne'ebé tuir istória ema konta katak uluk nia mós hanesan Sekjen Komnas Ham Indonézia hodi mai investiga kazu masakre iha fatin ne’e. Hanesan Timor oan, sira presiza kontribui ba lia loos,” Abrão hato’o ninia sujestaun.

Iha Momentu selebrasaun aniversáriu Santa Cruz ba dala sanulu resin sia ( 12/11/2010 Sexta) no loron ne’e dedika ona loron Juventude nasionál Timor Leste ne’e mós juventude partidu Fretilín lori bandeira Fretilín no hakilar viva Fretilín. “Ha’u hanoin ita bele lori bandeira ne’e maibé ita foo oportunidade atu ema balun mós orsida sei dehan Fretilín politiza fali loron nasionál ne’e,” dehan Mahasiswa ida ne'ebé lakohi temi ninia naran.

Atu halolon istória 12 de Novembru 1991 Tempo semanál (TS) halo ona inter vista eskluzivu ida ho eis Sekretáriu Comite Executivo/Frente Klandestina DR. Constâncio Pinto (CP) ne'ebé daudaun ne’e hala’o hela kna’ar hanesan embaixadór TL ba Estadus Unidus da Amérika. Tempo Semanál agradese ba maun ninia aseitasaun atu fó intervista ba Jornál ne’e. Ami fiar katak masakre Santa Cruz sai hanesan roman ba espíritu nasionalizmu, patriotizmu no unidade Nasionál iha jerasaun foun Nasaun ne’e ninian. Nune’e favór ida, se bele maun hataan tuir kada perguntas ho de tallu no klaru hodi sai roman ba hakat juventude ohin loron no sira sei banati tuir nafatin heroismu 12 de Novembru 1991 ninian.

TS: karik bele esplika ba ami oinsá maka 12 Novembru 1991 bele mosu?

CP: Manifestasaun 12 de Novembru laiha iha Ajenda Comite Executivo do CNRM/Frente Klandestina (CE/FC). Altura ne'ebá so iha preparasaun ida de'it hodi simu delegasaun parlamentár Portugeza. Manifestasaun 12 Novembru mosu hanesan resposta ida ba frustrasaun jovens sira nian ho kanselamentu vizita Parlamentár Portugeza. Altura ne'e hafoin simu informasaun katak Delegasaun Parlamentár Portugeza kansela tiha vizita ba Timor-Leste, jovens barak mak deside halo manifestasaun. Karik CE/FC la deside maka bele iha deskordansia entre grupu jovens sira e bele mós kria problema ne'ebé mak ita la espera. Altura ne'e mós ha'u simu informasaun husi Dr. Rui Maria Araújo, altura ne'e iha Bali, hateten katak, Relatóriu Espesiál Sekretáriu Jerál Nasaun Unidas nian mós atu vizita Timor-Leste iha 12 de Novembru 1991. Tanba ne'e ha'u rasik fó hatene ba Komandante-em-Xefe Kay Rala Xanana Gusmão, altura ne'e subar hela iha ita nia Saudozu Acácio Tilman ( Leo Lima) nia uma iha Manu meta Rai Hun, kona ba planu manifestasaun 12 de Novembru ne'ebé nia mós konkorda e husu para mantein orden no dixiplina iha manifestasaun nia laran.

TS: iha momentu ne'ebá se se maka envolve iha komisaun organizadora no enkontru ne'e hala'o iha ne'ebé?

CP: Iha altura ne'ebá CE/FC mak koordena direita manifestasaun ne'e. Tanba iha ultima reuniaun ne'ebé CE/FC halo iha kompanheiro Francisco Branco nia uma iha Balidi, CE/FC divide kedas tarefa ona ba atividade durante vizita Delegasaun Parlamentár Portugeza nian, e altura ne'e CE/FC hili ita nia companheiro Gregório Saldanha ( Aguiri) mak hanesan lider manifestasaun nian. Tanba ne'e iha 12 de Novembru nia assume duni nia papél hodi lidera manifestasaun 12 de Novembru 1991. Tanba ida ne'e mak nia hetan kanek iha simeterio Santa Cruz ema kaer nia e fó sentensa ba nia ho prizaun perpétua. Ha'u hakarak mensiona mós iha ne'e katak iha responsavel barak CE/FC nian mak kastigu hamutuk ho ita nia companheiro Aguiri , hanesan, kompanheiros, Francisco Branco, Jacinto Alves, Carlos Lemos , Filomeno Ferreira, no Juvêncio Martins.

TS: Iha momentu ne'ebá TNI ho ninia mau-huu barak loos oin sa maka ita boot sira bele konsege dezvia husi sira nia atensaun hodi hasoru malu?

CP: Desizaun hodi halo manifestasaun ne'e desizaun ida iha ultima da ora e so CE/FC nia membros sira mak hatene. E altura ne'e la presiza organiza tan, la presiza buka konvense jovens sira ka populasaun hodi partisipa iha manifestasaun ne'e. Tanba ema hotu-hotu organizadu hela. Tan ne'e mak ha'u fó sai orientasaun ba membros CE/FC nian iha dia 10 Novembru kalan e so iha dia 11 Novembru kalan mak foin fó sai ba massa liu-liu juventude hodi partisipa iha manifestasaun ne'e.

TS: Organizasaun Juventude no partidu polítiku hira maka ninia reprezentante partisipa iha reuniaun ne'ebá?

CP: Ita hotu hatene katak CNRM la'ós partidu polítiku ida maibé organizasaun apartidaria ida ne'ebé hakuak partidu polítiku no grupu apartidarios no independente s sira. E CNRM ita nia maun boot sira iha FRETILIN sira mak kria tuir rezolusaun Ai-tana nian. Tan ne'e, iha CE/FC nia papél mós hanesan.

TS: Iha Momentu ne'ebá ita boot sira simu orden no orientasaun kona ba manifestasaun husi se no dirije ba CE?

CP: Hanesan ha'u hateten tiha ona iha leten, ideia manifestasaun mai husi CE/FC ho koñesimentu Comandante-em-Chefe das Falintil e lider CNRM nian, Kay Rala Xanana Gusmão no mós ita nia Saudozu José da Costa (Mau Hodu).

TS: Karik maun bele esplika uitoan istória CE no Ojectil no sira nia funsaun ho relasaun?

CP: CE/FC ne'e hanesan organizasaun másimu Frente Klandestina nian e OJETIL hanesan organizasaun Juventude Nasionál Timor-Leste maibé halo parte CE/FC. Tanba ne'e mak ita nia Companheiro Grigorio Saldanha halo parte membru CE/FC nian.

TS: Organizasaun masa sira iha momentu ne'ebá karik orienta liu ba partidu polítiku?

CP: Ha'u hanoin la'ós tanba partidu polítiku ida ka organizasaun ida mak ita nia jovens, inan no aman sira partisipa iha manifestasaun 12 Novembru maibé tanba lia fuan ida de'it : UKUN RASIK AN.

TS: Juventude husi kór polítiku saida de'it maka partisipa iha manifestasaun ne'ebá?

CP: La iha kór polítiku ida iha manifestasaun altura ne'ebá. klaru jovens sira iha mós sira nia konvensaun partidária.

TS: Mais ou menus maun bele estima partisipante iha manifestasaun ne'ebá?
CP: Tuir informasaun ne'ebé ha'u simu ema 2000 hanesan ne'e mak partisipa iha manifestasaun ne'e.

TS: Iha tempu rezisténsia partidu rua hanesan UDT ho Fretilín hadau malu dehan sira maka organiza jovens sira ne'e ba manifestasaun 12 de Novembru. Oinsá maun nia hanoin?

CP: Ha'u respeita papél importante FRETILIN nian iha luta de Rezisténsia ba ukun rasik an. FRETILIN mak mata dalan ba ukun rasik an. Ha'u mós rekoñese papél UDT nu'udar partidu istóriku ida ne'ebé envolve iha konflitu iha 1975 antes invazaun no okupasaun Indonézia e ikus mai UDT nia partisipasaun iha frente diplomátika. Maibé ha'u mós hanoin katak iha 1991 tantu FRETILIN como UDT rekoñese katak organizasaun másimu Rezisténsia iha Timor-Leste ida de'it maka Concelho Nasionál da Rezisténsia Maubere (CNRM).

TS: Oinsá maun ninia hanoin kona ba akontesimentu 12 de Novembru?

CP: Masakre 12 de Novembru 1991 akontesimentu ida ne'ebé mosu ho konsekuénsia ida ne'ebé triste e dramátika tebes iha istória luta Rezisténsia Timor-Leste nian. Maibé ha'u mós hakarak hateten katak Masakre 12 de Novembru 1991, inisiu do fim da okupasaun Indonézia iha Timor-Leste.

TS: Presiza ka lae iha justisa ba ema ne'ebé komete krime kontra manifestante sira ne'e?

CP: Asuntu ida ne'e ko'alia tiha ona iha Komisaun de Verdade e Amizade (CTF) entre Timor-Leste ho Indonézia. Ha'u hein katak liu husi mekanizmu ida ne'e Indonézia sei fó fila hikas mate restu sira ba inan no aman sira no hala'o justisa ba ema ne'ebé komete krime iha 12 de Novembru 1991.

TS: Mais ou menus karik maun iha dadus kona ba ema hira maka mate, lakon, kastigu no feto ne'ebé karik estraga?

CP: Amnestia internasionál mak iha dadus kona ba ema ne'ebé mate no lakon. Maibé ha'u hanoin Governu Indonézia nian mós iha dadus hirak ne'e. Indonézia, liu husi CTF, sei fó ba Timor-Leste dadus hirak ne'e

TS: Timor Leste selebra loron 12 de Novembru 11 dezde Indonézia sai maibé familias barak kada tinan sei hodi foto sira ba tanis iha rate Santa Cruz ninia oin. Karik tuir maun se maka bele ajuda hatudu rate ba família sira? karik presiza mós husu responsavel ba Komnas Ham Indonézia no eis Governadór Carrascalão hodi pelumenus tulun hateten sai lia loos ba familias sira?

CP: Inan no aman sira iha direitu hatene sira nia oan sira nia rate iha ne'ebé no sira nia ruin iha ne'ebé? Sira lakon karik, paradeiru iha ne'ebé? Maibé se mak bele hatudu mai ita Jakarta mak sei bele hatudu mai ita. Ir. Mário Carrascalão,nu'udar eis-governadór, no Sr. Clementino Amaral nu'udar eis-deputadu Indonézia nian e responsavel ba komisaun de inkéritu 12 de Novembru nian bele mós kontribui fó informasaun kona ba masakre 12 de Novembru nian.

TS: Karik maun sente iha responsabilidade ba vítima sira ne'e? tan ba familias sira mós dun mós ba komisaun organizadór atu ajuda buka rai kuak hodi hakoi matebian sira ne'e?

CP: Nu'udar Sekretáriu Comite Executivo CE/FC nian uluk kedas ha'u responsabiliza manifestasaun 12 de Novembru 1991 e buka rai kuak no mate restu sira ha'u nia responsabilidade mós. Ha'u prontu atu servisu hamutuk ho inan no ama sira hodi buka tuir rai kuak no mate restu martires no herois 12 de Novembru nian liu husi kanais officiais.

TS: Saida maka presiza halo ba vítima 12 de Novembru ho fó onra ba sira?

CP: iha ona medidas malun mak governu halo hodi rekoñese vitimas 12 de Novembru nian mak hanesan, hili 12 de Novembru hanesan loron feriadu nasionál , atribuisaun medalla ba sobreviventes 12 de Novembru e oras ne'e daudaun halo hela selesaun ba dezeñu ka planta ba monumentu ida em memória ba sira ne'ebé fakar sira nia raan no lakon sira nia isin ba UKUN RASIK an.

TS: Hodi seik durante de serimónia Fretilín lori bandeira Fretilín halai hale'u no hatudu sinál katak Fretilín maka na'in ba 12 de Novembru. Oinsá maun ninia komentáriu?

CP: Ha'u hanoin ita tenke respeita 12 de Novembru hanesan loron Nasionál ida. Iha loron ne'e ita hotu hamutuk hodi hanoin hikas sakrifísiu ka terus ne'ebé ita nia herois no herois sira hasoru tanba ita nia liberdade no independénsia nasionál. vitimas 12 de Novembru 1991, sira hotu herois nasionais Timor-Leste nian. La'ós herois/heroinas FRETILIN nian, CNRM nian, UDT nian ka grupu ida nian.

TS: Karik maun iha lia menon ruma ba juventude sira?

CP: Ha'u nia lia menon ba juventude sira mak tuir mai ne'e: Juventude Timor-Leste tenke banati tuir hahalok di'ak jovens herois no heroinas 12 de Novembru 1991 no sira seluk tan. Tanba sira nia determinasaun no dedikasaun mak ohin loron ita ukun an. Maibé ukun an ida ne'e sei lai iha nia sentidu no valór bainhira ita nia povu, moris nafatin iha susar no terus nia laran, moris iha injustisa nia laran, e moris iha hamlaha no moras nia laran. Maibé ha'u iha esperansa katak bainhira joven sira hamutuk ho sosiedade sivíl, ho governu no partidu polítiku sira (nia atu mean ka mutin , azúl ka amarelu), hodi servisu ba pás ho objetivu atu rezolve problema sosiál sira, mak jovens sira bele hakilar ba mundu dala ida tan katak Timor-Leste mós bele moris iha pás nia laran no prosperidade.(ts)

No comments: