Wednesday 8 September 2010

CARRASCALAO FAN XANANA SOSA


Filipe Rodrigues Pereira*

*Analista Politika no Sosial, Membro Komite 12 de Novembro, Dili.
Artigu ne’e Hakerek’nain prepara loron ida antes depois de rona VPM Mario Carrascalao publika ninia resignasaun ba publiku iha dia 8/9/2010. Rona tiha informasaun katak VPM hato’o ona ninia resignasaun, Hakerek’nain buka elabora oituan tan artigu ne’e hodi publika ba sani’nain sira.
Hanesan publiku akompanha, depois de mosu ‘konflitus-kroat’ entre PM, Xanana Gusmao no VPM, Mario Viegas Carrascalao nebe’e publika luan ba publiku, rona dehan VPM Mario Carrascalao husu lisensa de trabalho semana ida laran ba PM ho razaun moras. Mosu espekulasoins oi-oin, lisensa ka prepara atu resigna a’an?! Afinal….?!
‘Konflitus elites’ entre PM Xanana no VPM Carrascalao sai kroat liu tan wainhira PM Xanana ataka VPM Carrascalao ninia personalidade nebe  hateten ba publiku katak VPM ne’e beikten. PM Xanana sukit mos katak iha tempu Indonesia VPM Carrascalao servisu ba intereses politika integrasaun nian. Hanesan publiku akompanha, ataka ba personalidade ne’e PM Xanana halo iha loron konsultasaun ba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) iha eis Mercado Minicipal Dili semana liuba.
Tuir informasaun, konflitus entre PM no VPM ne’e mosu tamba iha diferensas de ideias sobre policyinternal governu nian nebe’e halo VPM Carrascalao halaisai husi reuniaun Conselho de Ministros (CdM), no CdM suspende kompetensia balun VPM nian. Publiku mos akompanha, depois de hetan suspensaun, VPM sei tama servisu hanesan bai-bain, maibe wainhira hetan ataka ba ninia personalidade husi PM Xanana, VPM Carrascalao iha dia seginte haruka kedan surat ba PM Xanana hodi husu lisensa de trabalho semana ida ho razaun moras. Iha ne’e hatudu katak ataka ninia personalidade nudar buat ida todan tamba ne’e afeta VPM Carrascalao sai moras, la’os disizaun CdM nebe’e suspende VPM ninia kompetensia balun mak halo VPM monu moras.
Koalia konaba suspensaun maka administrativamente suspensaun de kompetensia ba VPM Carrascalao signifika nudar sanksaun. Mosu sanksaun hatudu katak VPM Carrascalao halo sala. VPM Carrascalao halo ou la’halo buat ruma no ninia hahalok ne’e kontradis ho politika governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP). Hanesan informasaun nebe’e hafakar sai ba publiku liu husi SE Agio Pereira indika katak VPM Carrascalao la’iha k’bit naton atu implementa ho maximu programas governu nian balun tuir kompetensia nebe’e PM fo’o ba VPM ne’e. Hanesan publiku hotu akompanha, husi prinsipiu VPM Carrascalao husu PM entrega kompetensia nebe’e bo’ot no luan ba VPM Carrascalao wainhira nia simu  kargu nudar VPM. Tuir evaluasaun CdM nian afinal hatudu mos katak iha indikasaun ‘mosu KKN’ iha VPM ninia gabinete.
Liu husi ilustrasaun hirak iha leten iha parte ida hatudu katak diferensas de ideias hodi implementa ka la’implementa programas governu nian hamosu ‘konflitu’ entre PM no VPM Carrascalao, maibe abut husi ‘konflitus elites’ ne’e sai a’as wainhira mosu mos atetude husi VPM Carrascalao nebe’e gosta ataka-malu ka loke frakeza governu AMP nian liu husi no ba imprensa. Iha ne’e hamosu impresaun iha APM nia let katak mosu opozisaun iha kualisaun nia laran. Objektivu hili imprensa hodi ataka-malu bele ho hanoin positivu no negativu. Negativu, hakarak hatudu deit ba publiku konaba id-idak ninia superioridade de governar. Durante ne’e, iha governu AMP nia laran, VPM Carrascalao mak iha habitu gosta fakarsai disvantagem governu APM ba publiku. Pozitivamente hahalok ne’e dalaruma ho intensaun atu dada publiku partisipa no tau matan-lesuk konaba saida deit mak akontese iha governu nia laran. ‘Esperitu de transparensia’ mak dalaruma VPM Carrascalao opta hodi hakarak hatauk membros governus sira seluk, li-liu SE no Ministros sira atu bele hala’o k’nar los no mo’os. Maibe ikus, wainhira mosu indikasaun nebe’e dehan, VPM Carrascalao komete mos praktika KKN iha ninia gabinete maka halo publiku lakon ikilibrasaun atu simu intensaun positivu ka negativu nebe’e temi iha leten.
Husi partes seluk, deklarasauan PM Xanana nebe’e ataka VPM Carrascalao nia personalidade hodi dehan VPM Carrascalao beikten no bosokten, hamosu perguntas iha publiku nia let, karik hatene hela Carrascalao ne’e Maubeik ka Maubosok, nusa AMP foti Carrascalao ba tu’ur iha estrutura governu nian nebe’e a’as tebes nudar VPM?! Publiku konfundi, publiku mak bulak ka governantes sira mak pontu. Mos, wainhira hetene  hela VPM Carrascalao nudar kolaborador politika Indonesia nian iha pasadu nusa fo’o fatin no k’bit iha governu ne’e nia laran?! Maibe hanesan hot-hotu hetene, nudar nasaun demokratiku AMP presiza airin forte hodi forma governu iha tinan hirak liu ba, nebe wainhira demokrasia permite maka atu eis-integrasionistas, eis-oportunistas no diaboistas mos bele halimur hamutuk enkuatu bele sai airin ba AMP. Kestaun mak ne’e, nusa ikus mai governantes sira rasik gosta sukit-malu ho id-idak nia background politika pasadu nian nebe’e wainhira fakarsai maka povu ki’ik iha kraik mak sei senti terus liu, tamba povu iha baze mak simu sofrimentus barak no todan iha tempu ekspansionistas no sira nia lakalhus sira ukun.
Sukit VPM Carrascalao ninia background politika nebe dehan, uluk iha Indonesia nia tempu VPM Carrascalao hala’o mos intereses politika integrasaun nian bele hamosu mos sentimentus anti eis-integrasionistas iha nivel massa grass root. Iha kazu ne’e, sorte que maioria maluk eis-integrasionistas sira sei hela iha Timor Ocidental, karik moioria sosiadade ne’e fila hotu ona ba Timor-Leste, no iha grupu ruma boleia deklarasauan emosional PM Xanana nian ne’e, maka dalaruma bele mosu ‘movimentus tara no duni’ eis-integrasionistas sira husi Timor-Leste. Wainhira movimentu refere ne’e mosu maka bele rezultas IDP’s foun iha nasaun ne’e.  Maibe iha parte ne’e, dalaruma PM Xanana mos kala sukat nanis, agora daudaun sei la’mosu IDP’s ho klasifikasaun eis-integrasionistas tamba sira barak mak hili hela iha Indonesia. Grupu ho klasifikasaun ne’e iha deit kamada ki’ik-o’an ida mak hili hela iha Timor-Leste. Maski ho kuantidade ki’ik maibe maluk hirak ne’e kuaze tu’ur hotu hanesan membros do governu iha nasaun ne’e. Nudar membros do governu maka  so PM Xanana mesak mak iha k’bit atu bele ‘hakilar fo’o hanoin’ no chama atensaun ba sira, povu ki’ik labele hakilar sira tamba tauk ho sira nia eskoltus nebe’e mak estadu selu hodi fo’o siguransa ba sira loron to’o kalan.
Fila ba konflitus elites, ho konflitus entre PM Xanana no VPM Carrascalao sei hadoko airin governu APM? Hakerek’nain hare katak wainhira VPM Carrascalao gentleman maka airin governu APM sei la’nakadoko, VPM Carrascalao sei buka atu konsidera katak intereses nasional a’as liu buat hotu, no sei hatu’ur konflitus nebe’e mosu entre nia no PM Xanana nudar problema pessoal, tamba PM Xanana ataka no hakanek ninia dignidade pessoal, la’os ataka no hakanek PSD, maski husi prinsipiu konflitus ne’e iha relasaun ho servisu governamental.
Ikus, ho konflitus elites hanesan durante ne’e mosu iha governasaun APM nia laran, hein katak ita hotu-hotu, liu-liu governantes sira bele foti hodi aprende nudar lisaun ba futuru. Konflitus mosu tamba bazeia deit ba reaksaun emosional, “o fan hau sosa” sei la’ajuda governu no estadu lori ninia povu ba odamatan bo’ot liberdade no prosperiedade nasaun nian iha tempu hirak nebe’e sei mai. **End***

8 comments:

Anonymous said...

Hau atan husu diskulpa antes hato'o hau nia hanoin kona ba analiza husi pengamat politik. Tuir hau ema ai-leba nia hare ita boot nia analiza ne'e la klean, luan demais i la iha evidensia ou fakto mak bele suporta ita nia ideia. Analiza ida ne'e la iha diferenisa ho komentario hirak mak ema posting iha fb. Nune'e mos ita nia titulo artigu ne'e la konduz ho topiku. Halo favor hadiak liu tan hodi hetan krediblidade iha publiku. Obrigado

Anonymous said...

baruk ona o politika ulun ain sra nee..
ami puvo kiak maubere hakarak moris deit iha peace nia laran.
ami hare no rona ita nia nai ulun sra nia politika ibun tee hanesan labarik kiik sra mak tolok malu iha strada laran.
hopefully our country will not be in a crisis again.
i love peace,,,,

Anonymous said...

Analista politico sira ne'e koitadu liu. Uluk liu fo hatene kedas mai ita katak mestradu ciensia politika ka saida, maibe'e analise ne'e sabrauk bot ida, hanessan ema halu copy and paste husi artigus seluk ruma, depois adapta roahan rohan. Ita bot diak liu aprende lai.

Anonymous said...

Para tiha ho emblema Analista Politico,,,,,,

ita boot nia comentario halai dok husi substancia problema nia hun.. mehi didiak lai Mak hakerek fali

Anonymous said...

Please be a good writer, not a good copy paster.....my dear..........

Anonymous said...

Dader diak ba maluk lee nain sira !!!

Hau nudar povo kiik oan ida hakarak hato'o deit hau nia hanoin konaba Sr.Pengamat Politik nia opini nebe mak koalia konaba Sr. Mario nia Resignasaun, ho nia Titulo; "Carascalao Fa'an Xanana Sosa".

Hau husu ita boot sira se bele karik tuur analisa halo didiak lai mak hakerek opini hodi bele fo sai iha publico, tamba iha Sr. Pengamat Politik nia opini nebe mak ih pagina ikus lasala hakerek konaba "se Sr. Carrascalao Gentelmen entaun ai rin AMP sei la nakdoko", hau hakarak dehan mos katak " "se maun boot Xanana mos Gentelmen karik lapudia koalia problema uma laran ba fo sai fali iha liur, nusa mak laresolve deit iha konseilho ministro, tenki ba insulta malu iha povo nia oin imi moe k lae ? ida ne'e ita koalia konaba ETIKA da EDUKASAUN no ETIKA da POLITIKA, agora hau husu ba ita boot nudar pengamat politik, bele k lae kuando ita nia lider hanesan maun boot Xanana nudar lider boot nasaun nian ho kaliber international eduka nia povo ho atitude ba insulta malu liu husi media apalagi iha povo aileba nia oin, hanesan fali labarik kiik ba kesar malu tun sae ? i ida ne'e mak ita boot sira dehan edukasaun ba povo ?

Anonymous said...

maun alin diak liu hare para tiha ho "anlizador politika" sira ne'e, tamba, iha Timor ne'e ema barak mak dhn analizador maibe ba kopy paste deit, nia idea rasik laiha, la basea ba teoria ruma, e pior liu tan mak hakerek la sistematis tan ne'e halo ami atan leitor sira mak sai konfuzaun fali. obrigado

Anonymous said...

PANORAMA POLITIKA NEBE'E EMFRENTA XANANA VERSUS CARASCALAO NUDA'AR POLITICA DE BORDADOS PORQUE LOLOS NE'E NAI ULUN SIRA MAK SAI OS HOMENS EXEMPLARES NEBE'E RAI HELA LICOES BA NOVO GERACAO (proxima liderancas).Winhira hau halo revizaun tomak ba konteiudos problema entre PM HO VPM mosu hanoin rasik ida nebe'e hakarak tebes atu tuda sai ba publiku.

persepsepsaun privada: konflitus PM ho VPM nuda'ar maneira de hadau kbi'it basa hetan dominasaun husi parte ida nebe'e sai rsikus ba kontinuasaun poder seluk,nune'e mosu aksaun no reasaun nebe'e agitamente provoca malun husi deskredibiliza malun hafoin tiru palavra nebe'e hamate karaterisitika privada. nuda'ar rezultadu mak iha poder seluk nebe'e labele kontinua utiliza ninian poder

persepsaun politika: iha nebe'e deit iha nasaun iha mundu tomak objektivu husi politika mak HETAN PODER nune'e laiha amigo nebe'e permanente ou inimigu nebe'e permanente iha vida politiku, buat nebe'e permanente mak kareira,poder no seluk seluk tan nebe'e sai enterese ba objektivu politiku

persepsaun social : maturiedades politika no edukasaun siviku sociedades rdtl ne'e sei menus nun'e ho lalaok imaturiedades nebe'e halao husi lideransas nasional sira direita ou indireita sei hadaet iha moris sociedade ida ne'e nian iha liafuan no iha lalaok pratika. kontribuisaun husi konflitus nebe'e akontese entre PM no VPM nuda'ar iresponsabilidades nebe'e laiha tendensia ba edukasaun sivika.

sei iha tan maibe diak liu sei hare'e lai oinsa konflitus ne'e lao ba oin!!!!!!!!!

pedro de araujo dos santos