Monday 15 February 2010

Polémika Kadoras Greater Sunrise;

SEKM Alega: Alkatiri Hato'o Lia Falsu no La Apoiu Interese Nasionál


Fretilín: “DR. Alkatiri ezije Kadoras tenke mai TL.

Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru s, Agio Pereira liu husi surat haklaken ba média hodi reaje ba deklarasaun DR Mari Alkatiri nian iha imprensa balun ne'ebé jornál ne’e asesu ba alega katak, “Mari Alkatiri la dun iha informasaun kona-ba Negosiasaun Tasi Timor; nia intervensaun negativu ba interese nasionál.”
Surat ne’e haklaken, “relasiona ho deklarasaun husi Mari Alkatiri ba imprensa hatudu katak, Sekretáriu Jerál Fretilín la dun informádu no reprezenta sala pozisaun Governu Timor-Leste nian kona-ba situasaun ne’ebé aktual negosiasaun Tasi Timor.”
Tuir fonte s jornál ne'e husi governu katak durante ne'e DR. Alkatiri hanesan eis titulár la uza ninia direitu atu ba husu informasaun klaru husi parte governu liu-liu sira ne'ebé relevante ba asuntu refere nune'e hamosu, “lamentável tebes, Señór Alkatiri hatudu katak la dun fó apoiu ba estratéjia polítika nasionál mak importante tebes, ne’ebé implementa hosi Governu Xanana Gusmão nian, hodi asegura dezenvolvimentu indústria petrolífera ida mak dinámika tebes ba Timor-Leste,” dehan iha Média release ne'ebá.
Surat ne’e mós alega katak, “Alkatiri mós informa lia falsu ba públiku bainhira hatetan katak, Guvernu Xanana Gusmão, nian halo ona kontratu ho Petronas hodi “troka” Woodside iha projetu Greater Sunrise.”
Sekretáriu Estadu Agio Pereira dehan, “Deklarasaun ida ne’e la los no hatudu sala dalan.”
Maiske dala barak parte Timor Leste ladún satisfeitu ho Woodside ninia pozisaun kona ba opsaun kadoras greater sunrise ne'ebé kompañia Austrália nian ne'e sempre tenta hanehan povu no nasaun ki'ik ne'e maibé Governu sei tane nafatin akordu mak iha ona. “Governu Timor-Leste seidauk halo kontratu ida ho Petronas hodi troka Woodside ho nia parseiru s konsorsíu sira. Governu Timor-Leste seidauk fó no sei la fó direitu explorasaun (a montante) iha área Greater Sunrise, tanba legalmente direitu sira ne’e pertense ba Woodside ho ninia konsorsíu sira,” promete Lian na'in IV governu konstitusionál ne'e.
Nune'e mós Sekretáriu Estadu promete katak Governu sei la liu husi haksoit lutu hodi asina akordu ho kompañia seluk maibé sei uza, “Mekanizmu ba negosiasaun no diskusaun iha asuntu s mak pertente ho esplorasaun Tasi Timor, inklui projetu Greater Sunrise, estabelesidu hotu ona; ne’e inklui Regulamentu atu regula diskusoens, reunioens JPD nian ho Komisoens Sunrise, i se wainhira presiza, Konsellu Ministeriál.”
Governu sei luta nafatin ba ninia kompromisu maka hatuur PM Xanana katak kadoras husi Greater Sunrise tenke mai Timor Leste nune'e, “Governu sei buka atu halo negosiasaun, liu hosi mekanizmu hirak ne’e, planu s dezenvolvimentu ba Greater Sunrise atu mai Timor-Leste; polítika ida ne’ebé hetan apoiu tomak iha Timor-Leste. Ida ne’e mak parte ida hosi estratéjia polítika nasionál.”
Nia esplika, “Importante mós atu nota katak, Governu Timor-Leste seidauk halo kontratu ruma (a juzante) kona-ba projetu Greater Sunrise nian ho kompanhia ruma inklui mós Woodside. Segmentu juzante nian sei inklui kontratu ba transportasaun (gazodutu) i prosesamentu (Sentrál GNL).”
Iha governasaun Fretilín ninian governu husu apoiu husi Lucon AS, kompañia Noruega nian ida hodi estudu viabilidade kona ba estudu Woodside ninian ne'ebé sira sai ho konkluzaun katak, “kompañia Woodside la'ós prudente.” Tuir dadus ne'ebé jornál ne’e asesu no mós iha aprezentasaun Sekretáriu do Estadu rekursu s naturais ho ninia ekipa iha otél Ventura iha fulan ruma kotuk hatudu katak estudu ne’e kle'an duni nune'e sei utiliza iha kada, “Negosiasaun hotu-hotu hala’o ho reprezentante s hosi Timor-Leste uza informasaun aktuál no klaru tebes hodi permite negosiadór sira atu fó esplikasaun adekuada kona-ba kestoens téknika s, komersiál e sosio-ekonómika s nian, hodi lori mai ba Timor-Leste Gazodutu no Sentrál GNL. Informasaun mai hosi estudu s oi-oin halo hosi Primeiru Ministru Xanana Gusmão nia Governu, inklui estudu batimétriku ne’ebé realiza ho kooperasaun hamutuk ho Konsórsiu Koreanu no estudu viabilidade konjuntu entre Timor-Leste ho Petronas.” Sekretáriu Estadu ne'e aviza.
Governu Timor Leste sei reziste nafatin presaun husi kompañia Woodside no ninia belun sira ne'ebé uza artigu ruma iha akordu kona ba greater sunrise ne'ebé dekreta katak, kompañia wood side maka deside bazeia ba vantajen komersiál nian nune'e kompañia soe tiha ba tasi opsaun mai Timor leste no sira hela de'it ona ho opsaun kadoras ba mina no gás ne'e ba Darwin ou harii fabrika LNG iha tasi laran. Maibé governu ida ne'e iha data ne'ebé nesesáriu hanesan sekretáriu Estadu Agio haktuir, “rezultadus estudus hirak ne’e hatudu momoos katak, diferente ho Alkatiri ho nia maluk sira inklui Woodside, sira bé iha pasadu fiar katak liña kadoras mai Timor-Leste teknikamente la viavel, Xanana Gusmão, nia Governu mobiliza esforsu tomak hodi hala’o estudu i hatudu prova ke kontráriu ho sira nian; katak kadoras mai Timor-Leste, distansia kilómetrus 200 deit, kompara ho kilómetru s 450 ba Darwin, ida ne’e viavél no ekonmikamente di’ak liu.”

Akordu Greater sunrise ne'ebé asina ona husi Governu Primeiru Konstitusionál foo hela ulun moras ba kuartu governu konstitusional. Iha akordu ne'ebé hanaran Akordu greater sunrise ne'e, mosu artigu ruma ne'ebe hateten katak fatin atu halo produsaun kompañia mak deside bazeia ba razaun komersialmente iha vantajen. Artigu ida ne'e kesi tiha ona Governu Timor Leste ninia liman ho ain no foo vantajen boot liu ba kompañia Woodside. Hanesan deklarasaun Embaixada Austrália ne'ebé haruka mai jornál ne'e iha meadu tinan kotuk ne'ebé dehan Governu Austrália lakohi atu mete ho opsaun kadoras nune'e husi tomak ba kompañia Woodside atu deside la'ós parte governu rua.
Tan ba Woodside sempre uza artigu ne'ebé governu uluk asina hanesan kilat ida tiru hikas povu Timor leste ninia kakutak maka IV governu konstitusionál dezde inisia promete atu lori kadoras mina no gaz mai Timor Leste ho seriedade halo esforsu hodi ba husu tulun husi Karea inklui servisu hamutuk ho Petronas halo estudu ne'ebé kompletu liu fali estudu maka halo ona husi Woodside.

Iha parte seluk Porta Voz bankada Fretilín, deputadu José Texeira rejeita totalmente katak DR. Mari Alkatiri la defende interese Nasionál “Iha nia deklarasaun publika ka reuniaun ho kompañia mina rai ne'ebé iha kontratu atu dezenvolve kampu greater sunrise DR. Alkatiri sempre reinforsa Fretilín nia pozisaun ne'ebé nia defende dezde nia pm, katak rekursu mina rai no gás iha aérea konjuntu hanesan greater sunrise tenke halo tuir planu ne'ebé bele lori benefísiu bo’o mai Timor Leste,” dehan Texeira husi Maubesi ba jornál Tempo Semanal iha loron Sábadu (13/02)
Porta Voz ne’e haktuir katak DR. Alkatiri, “sempre ezije katak kadoras no fabrika LNG mai rai Timor Leste.”
Nia hatutan katak Sekretáriu Fretilín preokupa de’it ho, “deklarasoens ne'ebé membru governu balun halo kona ba atu hasai de’it kompañia ida no hatama ida seluk tuir governu nia hakarak.”
“Ne’e maka la'ós iha interese Nasionál tan ba ita bele buka hetan ita nia objetivu, maibé ita tenke hala’o negosiasaun maka’as no tuir akordu ne'ebé rai rua konkorda ona no ratifika iha tratadu rua.”
José Texeira sadik atu tesi lia ho Governu. “Iha interese Nasionál duni, ita diskute se governu de faktu halo daudaun loos ga lae?, legál ka la legál?, iha prosesu ida ne’e.”
“Ita labele tuur de’it hare ema halo sala ne'ebé bele estraga prospektiva Timor Leste nian atu lori kadoras mai Timor Leste.”
Tuir Eis membru do governu iha tempu DR. Alkatiri ninia governasaun ne’e katak dezde, iha Sydney iha oin ho oin hafoin asina tiha tratadu iha loron 12/01/2006, DR. Alkatiri aviza ona John Howard katak nia hakarak kadoras greater sunrise tenke mai TL. “liuliu buat hotu timor leste duke Austrália; ida ne’e, ida de’it tan ba ne’e ami sei la de’it esperansa maibé sei luta nafatin atu harii fabrika gás iha ne'ebá( TL) no kadoras atu ba Timor Leste,” texeira hasaran tuir Alkatiri ninia lian fuan ba PM Austrália.
Iha momentu ne'ebá kedan DR. Alkatiri dehan ba parte Governu Austrália katak, “Ami fiar katak ida ne’e teknikamente viavel, komersialmente mós viavel, no ami halo esforsu boot atu lori kadoras ba ne'ebá, no ami he’in katak ita hetan ida ne’e duni,” dehan iha Texeira.
Nia hatutan katak, “kuandu governu ida hatudu ona la iha kapasidade maibé atu kontinua obriga aan de’it ne’e maka kontra interese Nasionál”
Texeira reitera ninia deklarasaun katak dezde Janeiru 2006 iha Sydney DR. Alkatiri reiterou no seu discursu que gás de sunrise tinha que ir a Timor Leste. “DR. Alkatiri defende gás husi sunrise tenke mai Timor Leste,” Porta Voz ne’e dale.
Polémika diresaun kadoras mina no gás iha kampu Greater Sunrise ne'ebé halo ulun moras ba kompañia Woodside, Governu Kamberra ho Dili sei naruk wainhira politiku nain iha nasaun Timor Leste mos hadau malu no hatudu katak Timor Leste ninia ulun sira seidauk iha konsensus kona ba interese Nasionál dezenvolvimentu ba Gas no mina iha kampu ne'eba. Ulun boot sira ne’e Ida-idak halo sira nia deklarasaun polítika hodi buka influensia públiku ninia kakutak. Nune’e deklarasaun polítika sira ne’e sei sai hanesan kilat hodi tiru fali interese Nasionál povu Timor Leste ninian. Hanesan polémika ne'ebé mosu kona ba pozisaun governu ho lider partidu Fretilín relasiona ba kazu kadoras refere. Mina no gás husi Greater sunrise seidauk hatene atu sulin mai fabrika iha Timor Leste ka Darwin maibé daudaun ne’e polémika maka sulin uluk mai Dili hodi hamanas ulun boot sira nia ulun.

1 comment:

Anonymous said...

Keta haluha kadoras bayu Undang ba Australia ne asina iha tempo governu Alkatiri...