Tuesday 13 January 2009

Tempo Semanal Edisaun 120

Guvernu Hahi Koruptor, Xanana Omongkosong (Bosok Te'en)
Dili, Tempo Semanal

Provedor Direitur Humanus no Justisa (PDHJ) hanesan or¬g¬a¬un independente ho nia funsaun atu apresia no buka satisfas keixasidadaun sira nian hasoru po¬d¬e¬r¬es publikus, no bele haree aktussira tuir lei nomos oinsa prevene no hahu prosesu tomak atu hadiaju¬stisa, kombate korupsaun, ko¬l¬u¬s¬aun no nepostismu, maibéor¬g¬a¬un estadu nian sira liu-liu guve¬r¬nu, simplifika tiha PDHJhanesan ku¬rtina ida hodi helik guvernu nia as¬aun korupsaun.
Ne'e hatudu katak, guvernu nia dutrina klasiku zero toleransia bakorupsaun no kompromisiu po¬l¬itiku naok lima cent sai, ne'eha¬n¬e¬s¬an propaganda politika deit hodi ma¬fia publiku nia hanoin, tanba PD¬H¬J hanesan orgaun independente ne'¬ebé define tiha ona iha Kon¬s¬t¬i¬t¬u¬i¬saun RDTL Artigu 27, halo ona prosesu investigasaun ba indikasaun korupsaun balu iha guvernu, maibé guvernu nega hodi la apresia relatoriu lubuk ida husi PDHJ.
"funsionariu balu ami investiga iha hahalok korupsaun, ami rekomenda ona ba Ministeriu Publiku. Enkoantu sei iha Ministeriu Publiku ami mós rekomenda ba ministeriu kompotente atu foti medidas disiplinar tuir lei funsaun publiku, maibé ohin loron guvernu la foti medidas
disiplinariu no pior liutan guvernu haruka tiha funsionariu ne'e ba eskola.
Oinsa ita eduka ema, oinsa ita haruka ema hapara halo korupsaun se emasira ne'ebé halo korupsaun ita haruka ba eskola tan, eskola konaba saida..eskola atu sai koruptor di'ak liutan!", husu Provedor, Sebastião Dias Ximenes wainhira dada lia ho jornal ne'e iha nia
servisu fatin foin lalais ne'e.

Alende kazu korupsaun husi funsionariu publiku ne'e, iha mos kazu korupsaun iha embaxador Timor Leste ba Indonezia. Iha parte ida ne'e, PDHJ halo investigasaun no hetan indikasaun korupsaun maibé tanba Embaxador laos parte ida husi funsionariu publiku entaun prosesu ba
embaxador nian liu husi Ministeriu Publiku. Maibé senhora ida ne'ebé servisu ho embaxador tanba senhora ne'e funsionariu publiku entaun tenki foti ordem disiplinar tuir lei funsaun publiku. Maske nunee, senhora ne'e la hetan ordem disiplinar maibé kontinua servisu no pior
liutan agora senhora ne'e servisu sai ema boot ida iha Ministeriu Negosiu Estranjeiru.
"uluk kazu embaxada Timor Leste iha Indonezia, ami investiga tiha ona senhor eis embaxadores komu nia laos funsionarius publikus entaun nia hein prosesu iha Ministeriu Publiku, maibé senhora ida be funsionarius publiku ne'e nusa guvernu la foti medidas ruma tuir lei funsaun
publiku maibé guvernu kontinua foti nia sai boot ida iha Ministeriu Negosiu Estranjeiru", husu Provedor ne'e ho triste. Iha mos kazu balu ne'ebé PDHJ investiga tiha ona no hatoo ona
rekomendasaun maibé sira (ministeriu ne'ebé Provedor lakohi fó sai naran) haruka fali kazu ne'e ba diresaun funsaun publiku atu investiga. "provedor hanesan instituisaun ne'ebé as liu ona entaun koandu provedor investiga ona, ne'e mak ne'e ona laos haruka fali ba instituisaun kiik sira atu investiga, ne'e signifika katak ita la kumpriende lei", katak Sebastiao. Liutan nia hateten, iha mos aktus korupsaun balu ne'ebé halo husi membrus guvernu balu, aktus korupsaun ne'e mosu wainhira membrus guvernu balu halo sira nia servisu la tuir lei no prosedementu legal.
"membrus guvernu ne'e uza nia poder hodi fó projetu ba ema ne'ebé nia koinese, pior liutan maka iha ona dekretu lei aprovizionamentu nian maibé ita uza deit ita nia poder hodi halo single source (penunjukan langsung). Ne'e hatudu momoos katak ita halo abuzu de poder tanba ita
fó projetu ba ita nia kolega ka familia. Tanba ne'e hau hakarak hateten katak, buat ida abuzu de poder ne'e fas parte husi tipu korupsaun", dehan Sebastiao. Kazu seluk ne'ebé PDHJ detekta iha guvernu AMP nia ukun maka sobre komflitu de interese husi membrus guvernu balu. "tanba ita nia familia ou tanba ita iha relasaun ho kompania, entaun ita fó prioridade liu tanba ita iha relasaun familiares. Ne'e duni, hau bele dehan katak, durante tinan 2008 nia laran, keixas korupsaun ne'ebé PDHJ simu ho total 45 ", tenik nia.

Tanba sa mak tipu korusaun hirak ne'e bele mosu iha guvernu AMP nia ukun, Sebastiao responde katak, tanba membru guvernu sira defende liu interese partidaria, grupu no familia duke interese nasional, tanba membru guvernu sira iha ambisaun atu hetan buat ruma liu husi uza sira nia poder no tanba laiha kontrolu ne'ebé di'ak husi leten.
Oinsa atu kombate tipu korupsaun hirak ne'e, Sebastiao haktuir katak, tenki iha vontade politika ne'ebé di'ak husi guvernu, maibé vontade politika ne'e labele koalia deit, tenki tau iha pratika, tanba guvernu ida uluk sempre koalia zero toleransia ba korupsaun no guvernu ida agora dehan se mak naok lima cen sai, se mak servisu la di'ak sai.

Maibé vontade politika ne'e so koalia deit tanba se tau iha pratika vontade politika ne'e, entaun ema barak mak sai ona tanba naok lima centavos, maibé agora laos lima centavos, sem mill mos ema la sai. Kazu hanesan ne'e mosu tanba guvernu laiha kbiit no korazen atu foti medidas hodi hasai ema sira ne'ebé halo korupsaun. "hau haree senhor Primeiru Ministru iha hanoin di'ak atu kombate korupsaun, maibé korazen atu foti medidas ba ema sira ne'ebé halo korupsaun ne'e iha ka lae", husu Sebastiao ba Xanana nudar Xefi Guvernu. Provedor ne'e reforsa liutan katak, se Primeiru Ministru iha korazen karik, Primeiru Ministru la likan hakfodak atu harii Komisaun Anti Korupsaun maibé husu ba instituisaun kombate korupsaun hanesan PDHJ, Ministeriu Publiku no Inspektor Geral halo kedas investigasaun ba informasaun no kritika barak ne'ebé hateten katak iha korupsaun iha ministeriu balu. "foin dadaun ema hotu hakfodak koandu Transparency International ho Millennium Challenge Corporation (MCC) fó sai nia relatoriu katak nivel korupsaun iha Timor Leste as teb-tebes. Ba hau loloos ita lalikan hakfodak maibé ita haree tok oinsa ita detekta no foti medidas hodi hapara korupsaun, ita laos mengkambing hitamkan ema seluk ba ita nia hahalok koruptor", dale nia. Liutan nia hateten, loloos guvernu husu ba provedor halo investigasaun husi ministeriu ida ba ministeriu seluk, maibé antes guvernu husu, guvernu tenki reforsa uluk provedor nia rekursu tanba oras ne'e
provedor halo investigasaun bazeia deit ba keixa ne'ebé provedor simu husi komunidade. Provedor labele foti inisiativa rasik hodi halo investigasaun tanba rekursu humanus provedor nian la sufisiente. Tuir Sebastiao katak, guvernu lakohi reforsa provedor nia funsaun,
guvernu hakfodak hodi harii fali Komisaun Anti Korupsaun. "se hau mak Primeiru Ministru karik hau husu provedor tama iha ministeriu ida-idak hodi halo investigasaun", dehan nia.
Provedor reforsa liutan katak, se guvernu iha korazen atu kombate korupsaun, entaun tenki iha vontade politika ne'ebé di'ak, tenki iha asaun kordenadu, tenki iha lei ke forte no klaru, tenki iha rekursus humanus no rekursu finanseiru ne'ebé sufisiente no tenki iha apoiu husi komunidade tomak. "hau hatene katak senhor Primeiru Ministru iha hanoin di'ak atukombate korupsaun, maibé bainhira mak senhor Primeiru Ministru foti medidas ba ema hirak ne'ebé halo korupsaun, tanba hau haree oras ne'e Primeiru Ministru nonok hela deit maske iha keixas korupsaun barak no rekomendasoens oi-oin PDHJ hatoo ona ba ministeriu balu atu foti ordem disiplinar tuir lei funsaun publiku. Se Primeiru Ministru berani hateten katak nia guvernu la halo korupsaun, entaun Primeiru Ministru labele nonok deit maibé husu ba provedor halo investigasaun. "ohin loron ami halo investigasaun tamba keixa mai husi bankada Fretilin, guvernu rasik seidauk halo
investigasaun internu ida ba risku korupsaun ne'ebé iha. Tanba ne'e, oinsa ema atu dehan ita iha vontade kombate korupsaun se ita iha ona institusaun kombate korupsaun maibé ita la reforsa
instituisaun ne'e, ita ba harii fali komisaun ida ho nia funsaun hanesan ho provedor. Tanba ne'e hau hakarak hateten katak, mesmu senhor Primeiru Ministru iha hanoin di'ak maibé hanoin hirak ne'e la implementa entaun hodi lian bahasa karik dehan omongkosong", katak Sebastiao ho lian makaas.

Tempu hanesan, provedor kestiona konaba komunidade balu ne'ebé tauk atu hatoo keixa ba provedor tanba durante ne'e iha ema balu kontaktu ba provedor katak sira hetan hahalok abuzu de poderes iha ministeriu balu maibé wainhira provedor husu ema ne'e atu hasoru malu, ema ne'e la berani.

Tanba ne'e, provedor husu ba komunidade tomak katak, saida deit mak komunidade hakarak hatoo ba provedor, komunidade la likan tauk tanba provedor sei rai sigredu identidade husi ema ne'ebé hatoo keixa. Ba komunidade balu ne'ebé tauk hatoo keixa, Provedor husu atu kontaktu ho
PDHJ ka bele hatama keixa ba PDHJ sem iha identidade ou bele mos haruka SMS ba Provedor wainhira komunidade hetan membrus guvernu balu halo korupsaun.

Wainhira karik komunidade sira haree no hatene katak iha fatin ida kaiha ministeriu balu membrus guvernu halo korupsaun maibé komunidade lakohi ka la berani fó hatene ba provedor maka komunidade mos kontribui ba hahalok korupsaun.

"hau fó ezemplu ida konaba kazu hatama Serveza iha portu Dili. Iha kazu ida ne'e, ema ida haruka SMS mai provedor hodi husu provedor tun direita ba portu Dili hodi halo investigasaun ba container ne'ebé naknonu ho serveza maibé ema hateten katak susu been mak iha container
laran. Wainhira hau simu SMS ne'e, hau haruka hau nia director ho nia investigador nain rua ba kedas portu Dili hodi halo investigasaun ihetan katak iha duni falsifikasaun iha neba", dehan nia.
Iha mos ema balu hakarak intrega dokumentus korupsaun ba PDHJ maibé ema ne'e husu provedor atu sosa dokumentus hirak ne'e. "ema balu husu ba PDHJ katak se ami fó dokumentus ba PDHJ bele selu ami ka lae. Tanba ne'e hau dehan ba sira, loloos ne'e guvernu fó orsamentu ba ami para ami bele sosa dokumentus hirak ne'e", dale nia.

Iha mos ema balu telephone ba provedor katak kompania balu hatama sasan maibé wainhira kompania ne'e atu ba rejista ema husu osan ba sira (kompania). Maibé tanba momentu neba provedor sei halo hela vizita ba estranjeiru, entaun provedor hameno hela atu hasoru malu ho
ema ne'e wainhira fila ona mai Timor. Maibé wainhira provedor fila ona mai Timor ema ne'e lakohi ba hasoru malu ho provedor, ne'e hatudu katak ema ne'e la berani. Tanba ne'e provedor husu ba publiku tomak atu luta kontra korupsaun tanba korupsaun ne'e halo ema riku, riku ba bebeik sira ne'ebé kiak, kiak ba bebeik. "Hau pesoal la tauk ema ida koandu koalia konaba
korupsaun. Hau la tauk tanba hau servisu atu kombate korupsaun, hau servisu hodi defende povu nia direitu i povu mak hili hau tur iha fatin ida ne'e, entaun hau tenki defende povu, defende osan husi tasi timor atu osan ne'e labele mai para fó han deit no fó riku deit ba ema
balu", haklaken Sebastiao hodi hatudu katak, atu kombate korupsaun ne'e ita laos sakrefika deit ita nia liafuan ho promesa falsu maibé sakrefika liu husi pratika i laiha liafuan kompromisiu ba sira ne'ebé naok povu nia osan. (aro)

Fretilin Du'un PN Manipula Kontratu Sosa Kareta
Provedor: Iha tipu korupsaun

Dili, Tempo Semanal

Bankada Fretilin iha Pa¬r¬l¬a¬m¬e¬ntu Nasional firmeza sira nia po¬z¬isaun hodi husu ba Provedor Di¬r¬eitus Humanus no Justisa (PDHJ) atu halo investigasaun ba kontratu sosa kareta ba kada deputadus. Fretilin ejize urjentimente ba PDHJ ta¬nba Fretilin konsidera iha
ma¬n¬i¬pulasaun ba kontratu sosa kareta Prado sai Pajero. "ema barak husu baa mi, ta¬n¬ba sa mak kontratu halo atu sosa Pr¬ado 65 ho folin ida maibé depois Pa¬jero mak mai fali. Ami mos ejize pr¬¬esiza investiga tanba sa mak Pr¬a¬do sai fali Pajero. Se mak manan, se mak lakon ho manipulasaun ba ko¬ntratu original", dehan Xefi Bankada Fretilin iha Parlamentu Nasional, Aniceto Guterres iha Dili foin lalais ne'e.

Liafuan manipulasaun ne'e mosu husi bankada opozisaun tanba sira bazeia ba dokumentus no prosesu sosa kareta ba deputadus. Tanba deskonfia manipulasaun ne'e, Fretilin ejize ba PDHJ atu halo investigasaun klean tanba buat barak mak parlamentu presiza esklarese. "ita haree ba kontratu ne'ebé ami hetan iha loron 8 Maiu 2008, entre Diretor Parlamentu Nasional ho Diretor kompania Midori Motors, Kim Jung Woo, depois ita haree ba surat husi Primeiru Vice Prezidente Parlamentu Nasional, Vicente Guterres iha loron 5 Maiu 2008 ba Ministra Finansa Emilia Pires. Surat ida ne'e justifikasaun de ajuste direitu konaba sosa kareta hirak ne'e. Iha surat ne'e nia laran, Vicente Guterres hakerek momoos katak atu sosa kareta ba deputadus ho
folin US$2,171,000.00 tuir pagamentu rua, ida US$10,000.00 no ida seluk US$1,261,000.00", dehan Aniceto. Tuir artigus balu ne'ebé hakerek iha kontratu sosa kareta ba deputadus iha loron 8 Maiu 2008, Midori Motors iha direitu atu simu pagamentu rua ho total US$2,171,000.00 bainhira sira intrega ba Parlamentu Nasional kareta 65 no hakerek momos iha kontratu katak kareta 65 ne'e iha marka 'Toyota, type Land Cruiser Prado, LJ120 R/L GKMEE 3.0D,4 cylinder, 5-door, manual Transmission', hamutuk ho manutensaun livre (gratis) ba tinan ida.
Iha kontratu hakerek klaru ona katak, parlamentu atu simu Prado 65 ho folin di'ak no kondisoens kapas. "hanesan ita hotu hatene katak maske iha kontratu atu sosa Prado 65 maibé agora kompania Midori Motors hatama fali Pajero. Ita mos hatene katak Prado koalidade di'ak liu no folin as liu Pajero, maibé tan sa mak iha mudansa, ne'e hatudu katak iha manipulasaun boot ba kontratu. Tanba ne'e ami ejize investigasaun klean liu husi provedor", dehan Guterres.
Liutan Xefi bankada Fretilin ne'e haktuir katak, Fretilin hola desizaun hodi uluk kedas katak, deputadu Fretilin la simu kareta Prado ka marka seluk nudar deputadu individual tanba razaun barak, liu-liu tanba Fretilin la simu katak ida ne'e mak prioridade aas ba oras ne'e dadaun bainhira povu barak seidauk hetan kondisaun bazikus moris nian hanesan kondisaun uma, bee moos no ai-han lor-loron nian. "uluk kedas ami kestiona tanba sa sosa kareta liu husi single source ka fó deit ba ema ida la liu husi tender, tanba tuir ami nia haree so liu husi tender deit mak bele hetan kareta ho folin no koalidade di'ak liu-liu atu evita moras at KKN. Razaun ne'e hatudu ba ami katak, deputadu AMP ansi liu atu hetan benefisiu ba an uluk no la koidadu
povu nia osan. Pior liutan kontratu sub-subar i Prezidente Parlamentu la hatan ba deputa sira husi bankada partidu balu bainhira sira husu kopia kontratu ida ne'e tanba iha irregularidade barak ne'ebé presiza investiga", dehan Guterres. Iha semana molok natal, meza Parlamentu Nasional hahu fahe kareta Pajero kor metan ba deputadu balu. Agora, lor-loron kareta Pajero ho
kor oi-oin tama ona iha kareta para fatin parlamentu nian. Tanba ne'e, Xefi bankada Fretilin firmeza sira nia pozisaun nafatin la simu kareta ba deputadu ida-idak Fretilin nian maibé deputadu seluk hahu simu ona. Uniku Fretilin ho PUN mak la simu kareta nudar deputadu
individual. Husi parte seluk, Vicente Guterres, Primeiru Vice Prezidente Parlamentu Nasional hateten ba jornal ne'e katak, Fretilin labele koalia deit maibé aprezenta dadus konaba saida mak Fretilin hanaran Manipulasaun ba kontratu sosa kareta Prado sai Pajero. "hau husu ba hau nia maun alin husi Fretilin katak se hetan espesifikasaun ruma ke la loos, aprezenta mai ami para ami bele koalia ho emprezariu atu ami bele haree katak buat ne'ebé Fretilin hateten ne'e loos duni ka lae, laos nar-naran akuza deit", dehan Vicente hodi responde akuzasaun husi bankada Fretilin sobre manipulasaun kontratu sosa kareta Prado sai Pajero. Vicente firmeza katak, membru deputadu husi bankada Fretilin labele koalia arbiru deit maibé tenki haree buat hotu ho matan moos. "ita tenki haree saida mak lalos no lalos iha ne'ebé. Laos ita koalia arbiru deit. Hau labele koalia dehan Ita boot matan at se hau laos mediku ne'ebé atu dehan ita boot matan at. Hau tenki hatene uluk buat ne'e loos ka laloos, hau labele koalia hanesan Fretilin koalia se lae
hau hatun empreza nia naran", dehan Vicente hodi defende an husi
akuzasaun bankada Fretilin. Entertantu tuir Provedor Direitus Humanus no Justisa Dr. Sebastião Dias Ximenes hateten katak, guvernu AMP viola tiha ona lei aprovizionamentu ne'ebé hateten katak, projetu ho alokasaun orsamentu liu husi 100 millioens de dollares tenki liu husi prosesu tenderizasaun, maibé projetu barak mak guvernu halo single source (penunjukan langsung). "ita iha ona dekretu lei aprovizionamentu maibé ita uza deit ita nia
poder hodi halo single source. Ne'e hatudu momoos katak ita halo abuzu de poder tanba ita fó projetu ba ita nia kolega ka familia. Tanba ne'e hau hakarak hateten katak, buat ida abuzu de poder ne'e fas parte husi tipu korupsaun", dehan provedor ne'e hodi rekoinese katak, durante
tinan 2008 nia laran, PDHJ detekta ona tipu korupsaun oi-oin ne'ebé membrus guvernu sira halo. "se ita hakarak kombate korupsaun, ita tenki hahu husi ita nia an, laos ita dehan kombate maibé ita rasik laiha korazen atu kombate. Ita so iha korazen deit atu koalia maibé ita laiha korazen atu tau iha pratika ita nia vontade atu kombate korupsaun. Hau hatene katak senhor
Primeiru Ministru iha hanoin di'ak atu kombate korupsaun maibé se ita koalia deit, ita la implementa, entaun hanesan lian indonezia hateten "omongkosong"", katak Sebastião hodi kritika Xefi Guvernu AMP nia kompromisiu atu kombate korupsaun maibé la tau iha pratika. (aro)

No comments: