Monday 24 November 2008

Tempo Semanal Edisaun 113

Ema Estranjeiru Monta Rede Movimentu Droga Iha TL

Dili, Tempo Semanal

"Se imi hakarak sai riku lalais, nee fasil teb-tebes tanba ho modal uituan deit imi bele riku ona", dehan Bos droga ida nebe durante nee halo prosesu distribuisaun droga iha Dili.

Bos droga ho naran inisial LA nee, nudar ema estranjeiru nebe hela iha Dili, Timor Leste ho nia belun sira husi nasaun bizinu Indonezia. Sira nia servisu iha Dili maka hanesan halo prosesu transaksaun/fan droga ba joven sira iha bar no mos iha studio Tato balu iha Dili.

Mais ou menus fatin sanulu maka jornal nee detekta hanesan fatin ba transaksaun droga nomos fatin ba ema halo movimentasaun narkotiku, liu-liu feto narak sira (PSK). Ba atividade PSK, tuir jornal nee hetan, maioria ema ho sidadania Cineza mak halo ida nee nomos feto husi Indonezia no feto Timor oan balu. Feto hirak nee hein ema mane sira iha fatin kontenti nian sira hanesan Bar no restaurante balu. Husi parte Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), halo ona pasarevista ba Bar balu iha kapital Dili. Iha prosesu ida nee, polisia konsege kaptura boss droga nian balu nomos halo detekta ba fatin feto nakar sira iha. Maioria ema sira nebe distribui droga iha Dili, sira nia Passaporte mate ona maibe sira bele hela iha Dili hodi halo prosesu transaksaun droga. Droga hirak nebe autor sira hatama husi rai ketan mai Dili maka droga ho ninia modelu Sabu-sabu, Simens, Ganja, Pil Extasi, Morfin, Butau no seluktan. Iha prosesu distribuisaun droga nee, envolve bos bandar ho naran inisial LA sidadania estranjeiru nomos feto ida nebe sempre lori droga tama husi rai ketan NTT mai Dili.

"Polisia ninia servisu diak teb-tebes tanba unidade polisia nian sira konsege detekta bos narkoba nebe durante nee distribui droga iha Dili nomos halo kapital Dili hanesan fali sentru movimentasaun droga." dehan fontes ida ba jornal nee iha Dili.

"Hau hanoin polisia tenki kontinua halo deteksaun ba fatin distribuisaun droga liu-liu hapara atividade sexual livre iha Timor Leste tanba atividade ida nee bele koloka tau iha kauza risku HIV/ SIDA ba Timor oan sira liu-liu joven sira."

Entertantu, numeru autor droga iha Dili, nebe jornal nee konsege hetan, maka ema sira nebe ho sidadania estranjeiru, sira ladun servisu hamutuk ho TImor oan sira. Maioria sira halao atividade nee liga ema estranjeiru nebe hal iha Dili. Ema hirak nee iha ligasaun kontaktu ho bos droga nian balu iha rai ketan, tanba sira halo konversasaun ba malu via telemovel antes sira atu hatama droga mai Dili. "Dala ruma enkoantu iha NTT polisia ka militar halo razia ba bandar narkoba nian sira, entaun sira balu desloka tiha mai ita nia rain i balu salva guarda tiha sira nia sasan iha sira nia maluk balu iha Dili. Sira sempre telefone ba balu konaba droga sei iha ka lae no droga iha Dili folin ka lae", hatutan fontes nee.

Maibe tuir autor droga ho naran LA ninia deklarasaun katak, hela iha Timor Leste nee fasil teb-tebes atu riku. Nee signifika katak, droga bele halo ema estranjeiru sira riku lalais iha Timor Leste, maibe iha parte seluk ema la hatene katak droga nee barak teb-tebes sirkula iha Dili.

Tuir Sekretariu Estadu Seguransa, Francisco Guterres hateten ba jornal nee katak, PNTL konsege detekta ona ema balu nebe halo distribuisaun droga nomos fatin ba feto nakar sira. Maibe Sekretariu Estadu nee hateten, polisia laiha kbiit atu taka fatin nebe feto sira uza hodi halo sira nia atividade (sexual livre) tanba taka fatin hirak nee (bar) nee laos kompotensia polisia nian. Nunee nia propoin katak, so Ministeriu Komersiu nebe kaer husi Ministru Gil Alves maka iha poder atu taka fatin hirak nee ou lae', dehan Francisco. Maibe too notisia nee ami hatun, ami la konsege halo intervista ho Ministru Gil Alves. (ts)

PNTL "Ringkus" Bandar Narkoba

Francisco: Joven Sira Tenki Livre Husi Droga

Dili, Tempo Semanal

Hafoin mosu disturbius iha kapital Dili nebe ema tomak hanaran Krize Polítika Militar, halo Institusaun Policía Nasional Timor Leste (PNTL) la konsege salva guarda ninia profesionalismu iha area protesaun. Krize política nee, grupu balu aproveita hodi manipula publiku nia hanoin hodi tau PNTL iha sikun ida nebe ema tomak bele koalia ho mamar katak, PNTL lakon tiha ona sira nia etika profesionalismu. Laos deit, ema lubuk balu mak koalia liafuan 'PNTL lakon etika', Maibe lideransa balu nebe diviaser kurize no fo konsellu atu lori PNTL ba progresu, justru lider sira tau iha risku PNTL ninia parte fraku. Nunee, ema tomak haree PNTL anesan institusaun nebe la vale iha sira nia oin. Nunee, ema gosta liu koalia barak no ibun ben konaba PNTL nia frakeza hanesan ema humana ida, maibe ema la koalia barak enkuantu PNTL halo buat diak balu. Tanba nee, PNTL tenki hatudu ba povu tomak tantu ba Timor oan sira rasik no ema estranjeiru sira katak, PNTL konsidera kritika hotu hanesan parte ida atu lori PNTL ba estabelesementu i funsionamentu instituisaun iha futuru.

Saida maka PNTL halo ba oras nee dadaun atu hetan futuru diak ida, liu-liu atu salva guarda nasaun ho povu Timor Leste husi atividade anmoral hanesan sexual livre, drogas no seluk-seluk tan, Sekretariu Estadu Seguransa Francisco Guterres informa katak, desde uluk komprimisu boot ne'ebe guvernu hakarak halao maka tenki liberta nasaun, liberta povu, liberta joven sira husi atividade drogas, sexual libre no hahalok at sira seluk. Esforsu ida nee sai prioridade iha Institusaun PNTL tanba, PNTL identifica ona fatin barak teb-tebes iha kapital Dili, nebe ema estranjeiru sira uza hanesan fatin movimentasaun transaksaun droga no feto nakar. Fatin barak nebe PNTL identifika ona maka hanesan bar. Iha bar, policía laos hetan deit ema halo transaksaun droga, maibe policía identifika mos atividade sexual livre nebe envolve ema estranjeiru maioría. Servisu operasoens policía nian halo serbisu kapaas teb-tebes iha prosesu identifika autor droga no fatin movimentasaun feto nakar. Operasoens nee realiza tanba servisu hamutuk entre diresaun iha institusaun PNTL nia laran hanesan Policía Imigrasaun no Unidade da Policía nian sira seluk hodi halao operasaun haleu Dili laran tomak, halo razia hodi deteta fatin no autor distribuisaun droga mai Timor Leste.

Servisu hirak nee hotu, tuir Sek. Segursan nee hateten, lao ho diak tanba hafoin hetan faktus, policía halo test sample nebe servisu hamutuk ho Ministeriu Saude hodi deskobre duni katak, sasan balu ne'ebe ema lori mai husi estranjeiru tama iha categoría Droga. Alein de ne'e, Polisia rasik halao mini operasoens no konsege kaer buat ne'ebe bolu naran dealer ida ou ema ida ne'ebe lori Droga mai Dili. "servisu Irak nee, pelu menus bele liberta juventude sira husi droga", katak nia.Liutan nia hateten, fatin hirak nebe policía konsidera no identifika hanesan fatin movimentasaun droga no feto nakar, policía hahu taka, maibe kuandu taka wainhira iha ona surat husi Ministeriu Komersiu no Industria. "Hau hakarak hateten katak, Polisia nia knar maka nafatin halao patrulhamentu iha fatin ne'ebe deit hanesan merkadu ou fatin ne'ebe deit kuandu policía desconfía, polisia bele halo pasarevista.

Mais kuandu ba fatin bar ne'ebe halao atividade PSK tenki rekomenda ba Ministerio Komersiu tanba ministerio nee maka iha dever atu taka. Wainhira Ministerio Komersiu hatun ninia Inspesaun ba Bar ne'ebe halao atividade la tuir pedidu ou kontra bandu Lei entaun Ministerio Komersiu iha direitu atu taka.

Responde konaba desizaun ba ema sira nebe involve iha kontra bandu, Francisco hateten, Lei la kualia konaba se mak halao atividade nudar ema ne'ebe halao servisu "melayani lelaki hidung belang." Tanba Lei lakualia konaba ida ne'e entaun Polisia labele kaer.Mais ema ne'ebe mak ami haree liu ba trafiku umanu, se mak hatama ema hirak ne'e mai mak ami buka tuir ida ne'e, ba ida ne'ebe mai ho visa Turismu, maibe nota katak vioa Lei entaun ami deporta nia fila. La iha Lei bolu ema hirak ne'e ba Tribunal tanba maske uluk ita nia Lei hirak ne'e iha mais uza Lei kodigu penal Indonesia nian, foin dadauk hasai tiha ona no agora buka deit konaba trafiku umanu nian," dale Francisco.

Ba feto PSK sira atu mai husi Nasaun ne'ebe deit nia la hatene klaru, tanba dadus kompletu iha PNTL nia liman, mais ou menus mai husi Cina, Indonesia no pareser mai mos husi Thailandia, maske sei iha Nasaun balun maibe nia la dun fiksa. Falhansu hirak ne'e tuir Francisco tanba Timor rasik seidauk iha rekursu atu deteta lalais Droga, hodi nune'e sira buka lalais ekipamentus atu deteta lalais Droga hirak ne'e. Parte seluk nia rekoinesi katak, seidauk iha kapasidade no ekipamentus barak nomos rekursu umanu seidauk forte atu bele deteta lalais. Nia konfesa mos iha Nasaun ida ne'ebe deit hanesan Australia no Indonesia maske ho ekipamentus diak mos sei kontinua nafatin ho problema Droga. Hodi nune'e sira buka kontinua nafatin tau rekursu hodi bele prevene, tanba ne'e liu husi operasaun ne'ebe halao konsege "tahan" balun iha fronteira, maibe balun konsege tama iha laran kontinua halao operasaun iha laran hodi buka tuir.

Konaba feto sempre mosu falhansu barak tanba durante ne'e sira uza visa turismu no to'o mai mak foin fó. Entaun seidauk tais didiak hodi nune'e foin lalais sira diskuti hela konaba visa ida bolu naran antes mai husu kedas. Siqnifika atu hatene lolos ema ne'e se, tanba dala barak uza visa turista entaun husik tama mai, depois mai halao vida seluk entaun Emigrasun sira agora dadaun buka tuir hela atu razia ba sira.

Responde pergunta konaba saida mak PNTL atu halao atu nune'e bele salva Nasaun ida ne'e husi ameasas Droga. Sekrtetariu Estadu ne'e responde katak, PNTL halo barak ona tanba ne'e nia klarifika katak tenki tau ekipamentus no hadia rekursus. Pontu importante seluk, sira halao servisu ho diak nomos koopera hamutuk ho unidade barak hafoin halao servisu. "Hau hanoin PNTL halao servisu diak ona tanba imi haree ona katak sira iha ona esforsu kaer ema ne'ebe faan ai-moruk no komesa deteta ona fatin barak liu husi operasoins," katak Francisco.

Maske sira ho fasilidade ho rekursu ne'ebe minimu, entaun nia salenta mos katak konaba problema Droga laos fasil, nia kompara ho Nasaun Amerika Serikat maske ho sistema boot no diak maibe Droga barak. Australia ne'ebe ke Nsaoins boot ho buat hot-hotu kompletu Droga kontinua nafatin. Indonesia, Singapura Droga sempre sirkula, ne'ebe tentativa ba Droga nafatin, atu buka halakon la iha. Entaun tenki prepara rekursu diak ba PNTL sira atu halao servisu, maske nune'e nia gava PNTL ho kapasidade limitadu sira halao servisu ho diak.

Konaba ligasaun fronteira entre RI-TL to'o agora lao diak hela, maske iha kestaun balun, maibe kestaun ne'ebe mosu bele rezolve ho diak. Oras ne'e laos rezolve problema konaba forsa, maibe problema diplomatiku. Tanba diplomasia importante teb-tebes so forsa hirak iha neba so evita deit, ema hirak ne'ebe halo kriminal no nakal balun. "Hau senti Indonesia mos oras ne'e tau hela sira nia forsa balun atu servisu hamutuk ho ita, tanba Indonesia mos ajuda ita barak no ita mos buka ajuda hela sira,"esplika Francisco.

Maske nun'e sei iha problema balun iha fronteira tanba ne'e kapasidade rekursu seidauk maka'as tanba rekursu finanseiru la dun iha tanba infrenta hela problema oioin. Rekursu umanu no ekipamentus menus, nia tau fiar maske ho situasaun hanesan tau nafatin atu lao ba oin.

Responde konaba iha esperansa ba tinan 10 oin mai juven sira sei livre husi hahalok Droga. Nia responde tenik konaba Droga ne'e susar, purke ameasas ba Droga laos deit ba Timor tanba ba mundu hotu. Hanesan Portugal, Australia, Amerika Serikat no Indonesia maske sira nia sistema kapa'as mais Droga sempre tama nafatin. So agora," ita buka proteze nomos kaer ema, ida ne'e mak ita bele halo, pur ke lia fuan "livre" hanesan buat ida ke dook. Presiza redus atividade Droga no buka ema ida ne'ebe lori tama mai ne'e presiza kaer," apresia Francisco.

Ba tinan 10 oin mai Timor iha ona sistema ida ne'ebe diak ona atu deteta, se deit mak lori tama Droga mai bele deteta ona. Tanba Droga balun mai ho ai-tahan no poo nomos buat oioin deit. Kompara ho Nasaun Australia ema lori ho tau iha sapatu laran, kualker koiza sira uza ba Nasaun Timor buat hirak hanesan ne'e liu husi meius hotu atu hapara. Naun kerdizer halo livre, maibe konaba "ancaman" ba Droga kontinua nafatin. Mais prepara ema Timor oinsa "siap atu hadapi" Droga. Tanba ema hirak ne'ebe faan Droga balun iha kilat, aviaun no buat hot-hotu, entaun atu kombate Droga tenki involve Instituisaun hotu hanesan PNTL, Falintil-FDTL, Igreja no NGO hot-hotu tenki lolo liman ba malun proteze hahalok at ne'e pur ke Polisia mesak sei labele halo buat ida. Atividade seluk ne'ebe ema sempre halo kuandu ba iha Denpasar lori poo ki'ik oan ida tanba ema la hatene entaun nia konsege lori tama mai Dili. Nia husu ba parte hotu tenki haree Droga hanesan "bahaya ou ancaman" ida ba Nasaun hodi nune'e hot-hotu hamri'ik atu luta hasoru. Maske PNTL ho Falintil-FDTL iha oin, maibe hot-hotu tenki hamri'ik atu kombate Droga, se la nune'e maske ho "alat canggih" mos sei la konsege kombate Droga. Hanesan Amerika Serikat tan Droga tau nia ema mai tiru malun ho ema ne'ebe faan Droga iha Colombia, Europeia atu kombate maibe atu livre la iha.

Konba modelu kontrolu Falintil-FDTL no PNTL halao kontrolu barak hanesan halo razia, haree atividades no halo kampainia. Ba sira deit labele, maske halo modeu ho roo 10 iha Timor laran tomak sei labele book. Kuandu populasaun la koopera entaun "hau sai ba liur hau lori Droga mai tama ba rai laran, inves ba kualia ho Polisia lae maibe hau mos "ikut" faan tutan ne'e labele," kompara nia. Kualker populasaun ida mak lori Droga mai faan tenkiser lori ba entrega iha Polisia, atu nune'e Polisia atu buka tuir. Ida ne'e mak importante tanba se Falintil-FDTL mesak sei labele rezolve problema Droga. Alein de ne'e kuandu hanesan ne'e la iha kooperasaun diak, tanba informasaun tenki mai husi ema hot-hotu atu fó informasaun ba Polisia, tenki ajuda "sadarkan" populasaun ho juventudi sira dehan katak Droga la diak. "Estraga ita nia kakutak no saude halo ita bele mate sedu, inves moris to'o tinan 50-60, maibe to'o deit tinan 20 resin ita bele mate ona, tanba Droga maka'as estraga ita nia "urat syaraf," entaun povu hot-hotu tenki kualia konaba ida ne'e," realsa nia.

Atuasoins atu kaer sim senhor Polisia, entaun populasaun hot-hotu tenki kontribui se taka informasoins, kuandu haree ema ida faan lakohi kualia no haruka ema ne'ebe refere faan tutan no hetan osan. Entaun bele haruka Polisia buka kuitadu buka la hetan, mais parte hot-hotu fó kontribuisaun ba malun no hato'o keisa ba Polisia entaun halo ona kontribuisaun boot ida ba Nasaun. Kuandu kaer toman ona boot ne'ebe faan Droga entaun,"ita konsege ona redus ona hahalok "peredaran," agora dadaun kusta la halimar, hodi nune'e sira lansa mekanismu foun ne'ebe deteta hetan ema.

Konaba mekanismu foun ne'ebe refere nia labele kualia tanba mekanismu intelijente ninian no operasaun, tanba mekanismu tuir kontribuisaun husi populasaun menus la halimar. Tanba ida seluk depois de hetan la fó hatene tanba nia mos ba fly tun sae hela iha neba.Tanba kuandu sira konsege faan maske oituan deit mos nia bele hetan ona US$ 100.00, nia klarifika mos katak foin lalais ne'e hetan ona sample barak no entrega ona ba PM Kay Rala Xanana Gusmao no haruka ona ba Ministeriu Saude, konaba Droga ne'e oin nusa.

Bazeia ba tatika foun ne'ebe iha sira konsege kaer ona ema ida husi Indonesia tanba durante ne'e susar atu hetan, durante tinan ida laran koko ho metodu oioin maibe susar nafatin entaun sira koko hikas metodu seluk.

Agora konsege koko hetan fatin barak nomos tama husi ne'ebe sira hatene hotu ona, maske nune'e nia kontinua husu nafatin kolaborasaun husi populasaun tomak no juventudi hotu tenki koopera hamutuk ho polisia atu kombate buat ida naran Droga. Durante ne'e povu sempre taka informasaun ba Polisia, mais kuandu loke informasaun ba Polisia ne'e osan mean teb-tebes.(oda)

TL Iha Risku Boot ba Movimentu Droga

Klamar Fuik: Komponente Naval Sei la Husik Droga Tama TL

Dili, Tempo Semanal

Iha tinan naruk nia laran, povu Timor Leste buka futuru diak ida ba rai kiik ida nee atu sai nasaun ida independente. Maibe iha tinan naruk nia laran mos Timor Leste hetan okupasaun husi rai liur i okupasaun hirak nee hotu mai husi tasi. Tanba okupasaun mai husi tasi, entaun Timor oan sira ba hotu foho hodi haree no kontrola deit mak rai leten.

Maibe wainhira Timor Leste hetan ona liverdade iha 1999 depois de referendum, komesa iha hanoin atu oinsa povu bele konstroi nasaun Timor Leste. Iha hanoin barak konaba oinsa atu konstroi Timor Leste, "Hanoin hirak nee barak liu dehan ita tenke haree deit ba rai maran. Tan nee, mosu mos hanoin seluk katak ita tenke haree mos ba tasi tanba iha tasi mos iha rikeza, rekursu no tasi maka odamatan atu ita iha ligasaun ho nasaun sel-seluk iha parte dezenvolvimentu mundial, liu-liu atu nasaun tomak bele rekoinese katak Timor Leste ejisti iha mundu tomak nia leet.Tanba nee, dezenvolvimentu forsas armadas Falintil As'wain gloriozu nebe kombate nasaun desde 1975-1999, tenke tau iha estrutura ida nebe kontribui makaas ba Timor Leste nia independente.

Nunee, ulun boot nasaun nian hamutuk ho ulun boot Nasoens Unidas nian haree katak, iha estrutura Falintil nian, iha valor barak teb-tebes nebe bele kontribui ba prosesu dezenvolvimentu Timor Leste. Husi nee maka Falintil bele sai hanesan alisersu ba konstrusaun forsa regulares Timor Leste nian nebe hanaran Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL). Dezenvolvimentu forsas Falintil durante tinan 7 nia laran, iha fatores barak maka mosu. Fatores sira nee maka hanesan, estadu mental, psikolojiku, kultural nebe maka kondisiona dezenvolvimentu forsa F-FDTL. Maibe liu-liu tanba diferensia entre estrutura regular no estrutura nonregular.

Iha estrutura regular nia laran, iha programa propriu para orienta i kumpri misaun ida nebe nasaun atribui no kumpri kalendariu servisu nian nebe instituisaun hakarak. Maibe iha mos hahalok seluk nebe hanaran dutrina komvensional ou dutrina militar regular. Buat sira nee la hateten iha estrutura nonregular, so iha deit maka arientasaun politika no estrutura de kombate diak ida. Nunee, iha buat barak mak diak teb-tebes atu kombate estrutura konvensional ida mak hanesan Disiplina.

Nunee, adaptasaun estrutura nonregular ba regular, iha fator rua mak hanesan; fator Estatutu no fator Kompotensias. Fator rua nee dala barak hamosu kecemburuan institusional. Ezemplu, Kombatente sira nebe fo sira nia vida no halo sakrefisiu tomak hodi liverta rai ida nee, maibe iha dezenvolvimentu forsa nian, ita integra sira ba iha estrutura regular. Hanesan, wainhira iha estrutura regular, ita tenke iha ordem servisiu diariu ida nebe determina katak, unidade hotu nebe hela iha baze ou iha kuartel, tenke hader tuku 05:00, almosu tuku 07:00, ba formatura tuku 08:00 no tenke komesa servisu tuku 08:30.Tanba nee, ita haree katak iha sakrefisiu boot ida nebe ita fo ba Kombatente Veteranus sira, maibe ita husu ba sira atu kumpri dala ida tan. Sira iha vontade boot atu defende rai, mas bebeik-bebeik bele halo sira hanoin katak, sira halo tan sakrefisiu ida ke dala barak susar teb-tebes. Ida nee hanesan ezemplu ida ke ita bele haree entre estrutura regular no nonregular.

Ba oin, importante teb-tebes tenke iha kuadru juridiku ida para ita bele defini forsa armadas nee ho karakter oinsa. Katak forsa armadas nebe professional hodi kumpri misaun nebe estadu fo hanesan misaun professional ida, entaun tenki iha leis atu bele separa hanoin politika no hanoin militar tau iha fatin ketak-ketak. Nee importante teb-tebes para bele separa militar ida nebe maka mai husi pasadu no militar ida nebe maka mai iha prezente, para ida-idak bele hatene nia misaun, nebe regula husi regulamentu militar no lei nebe ejisti. Ita fo ona arientasaun ba hotu-hotu maibe presiza iha kudrus juridiku ida ke diak para depois ita halo preparasaun ba sira nebe maka laiha kondisoens para kontinua sira nia misaun iha estrutura regular nee, ita bele halo prosesu de reforma ida ke diak, katak sira pasa ho dignidade.

Ami iha regulamentu disiplina militar nian nebe tama ona iha apresiasaun nomos leis organiku ba F-FDTL. Maibe ita presiza leis bar-barak para halo enkoadramentu ida ke diak. Hanesan lei das kondisoens do estatutus military. Lei ida nee tenki defini para ita bele haree katak, military ho trasa ida nee nia dever saida no nia estatutu oinsa. Sarjentu ida nia dever no direitu oinsa, Ofisial ida nia dever no deireitu oinsa no wainhira nia pasa ba reforma, kondisoens saida maka nia presiza hetan.

Komponente Naval ou Forsa Naval nee mosu wainhira nai ulun Timor nian hamutuk ho Nasoens Unidas husu para grupu estudus independente internasional halo estudus de veabilizasaun ida para haree ita bele forma armadas Timor Leste nian ka lae. Tan nee, estudus halao duni no mosu proposta tolu no iha obsaun terseiru husi proposta tolu nee hateten katak, forsas armadas bele dezenvolve iha infentaria de jere ida deit hodi lalikan haree ba forsa naval ou forsa aero ida ka minimu komponente apoiu aero ida. Iha nee maka ulun boot Timor nian haree katak, ita sei falta buat balu tanba se ita liverdade ona maibe ita haree deit mak rai maran maibe ita la haree ba tasi. Tan nee, ulun boot sira tur hamutuk hodi halo revizaun ida ba estrutura nebe defini iha estudus nee, hafoin mosu hanoin katak tenke iha komponente naval ida.

Nunee, Komponente Naval iha sentidu liutan wainhira Portugal halo doasaun lansa ro patroila klase albatros 2. Tan nee, haree ba estrutura geografikas Timor Leste nian, Timor Leste hanesan ilha ida nebe maka iha mos Enclave Oekusi, ilha Atauro no Ilha Jako. Se nunee, oisan ita halo ligasaun ho Oekusi no ilha sira seluk no oinsa ita atu haree ba jona ekonomika esklusiva, plataforma petroliferu, peskas ilegais no oinsa ita bele fo tulun ba ema ruma hetan asidente iha tasi laran. Entaun ita presiza meius atu haree buat sira nee. Atu haree deit ba Oekusi ho Atauro, ita iha linha kosteira ida nebe defini agos teritoriais hamutuk 700 km ba linha kosteriais, no 16 mill km koadradus ba agos teritoriais. Ba jona eskonomika esklusiva, iha 75 mill km koadradus. Tanba nee, se ita la ajerse ita nia soberania iha jona hirak nee, entaun ema seluk bele halo atividades ilegais hodi naok ita nia riku soin iha tasi laran.

Komponente naval dezenvolve tinan 6 ona no oras nee dadaun Komponente Naval iha ro patroila klase albatros 2 ho funsionarius efetivu hamutuk 50. Maibe wainhira mosu krize, halo funsionarius efetivu koaze 40% redujidu tiha depois ami repoin fila fali hodi agora dadaun iha ona 87 militares. Misaun Komponente Naval maka atu defende interese hotu-hotu nebe maka iha espasu maritima sobre juridiksaun Timor Leste nian. Tanba nee, desde husi agos teritoriais, jona esklusivus too jona ekonomika esklusiva inkluindu plataforma kontinental no plataforma petroliferu nebe ita iha nomos peskas.

Koalia konaba doasaun nebe mai husi Portugal, nia reforsa katak, doasaun nee atu insentiva ita hodi haree ba tasi. Maibe depende ba orientasaun husi estadu nian nebe hakarak dezenvolve deit mak rai maran ka hakarak dezenvolve mos tasi. Se dezenvolve mos tasi, entaun meius nebe Komponente Naval iha hanesan ro patroilha rua nee naton ona hodi halo patroilamentu iha aguas teritorias. Maibe se atu halo patroilamentu husi kosta norte too linhas medias, husi kosta soul too aguas teritorias no jona ekonomia eskluzivas, entaun ita presiza meius ke boot liutan ka meius ke iha kapasidade para aguenta tasi no iha autonomia hodi halo konsentrasaun ba tasi. "Ami nia konsentrasaun ba dezenvolvimentu maka haree liu ba oinsa ami bele iha prinsipiu ida konaba ami nia kapasidade ba aguas teritoriais no jona ekonomika esklusiva bele mos meius nebe iha, maibe ba longu prazu, ami hakarak haree ba tasi ajul ou kapasidade oseante".

"Wainhira hau tama iha Komponente Naval, hau kontenti teb-tebes ho dezenvolvimentu forsa ida nee nian. Tanba apesar de hau servisu iha operasoens nomos servisu barak ho Portuguses sira nomos unidades balu tan atu haree oinsa bele dezenvolve liutan Komponente Naval. Wainhira krize mosu, hau tuir hela formasaun ida iha rai liur nebe haree liu ba tasi. Formasaun nee halo durante tinan ida ho balu. Tan nee, hau lori koinesementus no hanoin barak atu hadia Komponente Naval. Nunee, wainhira hau simu knar nudar Komandante Komponente Naval, hau defini prioridades, no defini oinsa dezenvolve komponente naval. Hau nia porfoliu hafoin hau simu knar nudar Komandande Komponente Naval maka iha programa tolu nebe sai prioridade iha tinan 2008 nee maka hanesan, atu defini, kria no redimensiona estrutura komponente naval. Bazikamente, programa nee kompleta ona Programa segundu maka oinsa haree integrasaun ou inkuadramentu unidades navais rua nebe maka sosa husi Xina. Programa ikus liu maka oinsa bele halo planeamentu diak ida ba formasaun no manutensaun ba Komponente Naval. Nee katak, haree ba Navais 2 husi Xina, infrastruktura, kondisoens military desde kondisoens sosiais, venstar too mos formasaun ka treinamentu".Guvernu nia prioridade ba forsa armadas

Sekretariu Estadu Defeza fo ona diretivas ou orientasoens katak, guvernu nia prioridade ba forsas armadas maka iha oin 2. ida, dezenvolvimentu sentru de instrusaun no rua, dezenvolvimentu Komponente Naval. Iha dezenvolvimentu Komponente Naval nian, ami konsentra ba dezenvolvimentu forsas nian bazeia ba estudus nebe maka halo ona hanesan estudus 2020. Iha mos dezenvolvimentu naval nian nebe orienta liu ba rejultadu estudus forsa 2020. "Hanesan ohin hau hateten ona katak, iha programa tolu mak hanesan, primeiru programa sei iha projetu 8, segundu programa iha projetu 5 no terseiru programa iha projetu 4.

Programa hirak nee defini ona ba tinan 2008 para ami bele dezenvolve Komponente Naval ba dezenvolvimentu sustentavel. Ba tinan 2009 nian, ami iha programa 6. Husi programa 6 nee, ida maka infrastrukturas nebe kompostu husi projetu halo pontaun foun hodi simu unidades navais rua nebe mai husi Xina. Projetu ida tan maka atu konstroi pontes de apoius iha kosta soul, para depois ro rua nee ba halo patroila iha kosta soul, bele hetan apoiu. Iha mos projetu konstrusaun ba ofisinas, armazen, manutensaun ba primeiru-segundus skalas ba unidades navais 4 nebe iha nomos projetu konstrusaun ba mini skaleiru atu halo manutensaun ba navais nebe iha no projetu seluk tan. Ami mos sei husu tan materiais no ekipamentus. Konaba meius ami sei husu tan transporte terestre balu para halo movimentu administrativus, ami presiza materias balu tan para suporta esturura iha rai para bele fo tulun diak liutan ba meis navais, ekipamentus de agordazen. Programa ikus nian maka treinamentu ka formasaun de rekursu umanus. Iha programa ikus nee, ami sei halo programa ba treinamentu annual ba formasaun rekursu umanus tuir kuadrus ou estrutura nebe ami defini maka hanesan, skuadria navies do patroilha no baze naval ida iha Hera. Idepois sei aumenta tan ho Komando Naval, Infantaria Naval liu-liu ba pelutaun de agordajen. Programa 4 maka konaba operasoens navais. Operasoens Navais maka hanesan halo patroilamentu konjunta ba kosta soul, norte no patroilamentu rutina. Programa 5 maka hanesan manutensaun de sustensaun ba unidade. Programa ida nee tama ona iha salariu, hahan, rasoens nebe presiza ba operasaun konjunta, manutensaun nebe presiza halo ba edifisiu komandu, ekipamentus eskritoriu, komvustibel no sira seluk. Programa ikus liu maka estabelese kondisoens sosiais diak, akomodasaun diak, ho rezidensia military ba membrus komponente navais nebe maka kabe nain, ba ofisiais no sira seluk.Ita presiza fo kondisoens diak para sira bele dezempena sira nia profisaun, misaun hanesan militar ho diak. (aro)

No comments: